Pretraga tekstova
Imajući u vidu da su biljke mlade, ako se ne tretiraju poslije grada, lako može da dođe do njihovog propadanja. Kako im pomoći da prežive?
Nestabilne vremenske prilike tokom proljeća često dovode do šteta u vidu grada, u zasadima tek posađenih borovnica.
Borovnice, kad su grmovi stariji, lakše mogu da izdrže udar komadića leda po granama ili listovima. Ako su grmovi mladi i tek posađeni, može da dođe do propadanja jer, prije svega, korijen nije na dovoljnoj dubini da može da crpi hranjive materije koje će olakšati šok izazvan oštećenjem grana i listova.
Oštećenjem listova može da dođe do nekroze ostatka tkiva, opadanja preostale lisne mase i sušenja biljaka. Isto tako, oslabljena stabla postaju i lak plijen za insekte, naročito gusjenice raznih vrsta sovica koje izgrizaju mlado lišće.
Da bi se ublažili simptomi biljkama je neophodno pružiti ishranu u vidu dodavanja azota, kako bi se podstakao rast nove lisne mase, zatim kalijuma koji pomaže u borbi protiv stresa, kao i korisne mikroorganizme, slobodne aminokiseline i bakterije koji biljke opskrbljuju pristupačnim oblicima azota i fosfora. Mogu se dodati i auksini jer podstiču diobu ćelija, rast listova i bočnog korijenja.
Na tržištu postoje ovakvi preparati koji su, uglavnom, organski i mogu da se koriste u organskoj proizvodnji, a osim njih, da bi se spriječilo truljenje lisne mase, mogu da se koriste i fungicidi na bazi piraklostrobina, boskalida, ciprodinila, pirimetanila i slično.
Prskanja je, nakon grada, neophodno uraditi u barem dva tretmana, u roku od sedam dana i još jednom ponoviti u roku od 10 dana, nakon zadnjeg prskanja. Na taj način biljke će imati mnogo više šansi da se oporave od stresa izazvanog gradom.
Treba imati u vidu i insekte, naročito ako su zasadi u blizini šuma, jer mnoge gusjenice koje izgrizaju listove drveća u šumi, rado prelaze na grmove borovnica. Da bi se odvratili mogu da se koriste sredstva koja svojim mirisom sprečavaju ishranu, kao što je npr. Neem ulje koje takođe može da se koristi u organskoj proizvodnji.
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿