Kako se određuje optimalno vrijeme berbe jabuka?

Nalazimo se u periodu godine kada je u toku fenofaza intenzivnog sazrijevanja plodova jabuke i kada predstoji početak berbe zimskih sorti. Nije doboljno samo da se proizvede plod, već treba da se obere u najpovoljnijem trenutku kako bi se što duže sačuvao. Prema riječima mr Nebojše Mladenovića, diplomirnog inženjera voćarstva i vinogradarstva, postoje dva stepena zrelosti plodova ovog voća i to botanička i tehlološka zrelost.

"Botanička predstavlja prvi stepen zrelosti plodova. To je momenat kada prestaje dalji protok hranljivih materija u njih. U ovo vrijeme oni su dostigli krupnoću koja je svojstvena za datu sortu, a sjemenke su sposobne da klijaju", ističe Mladenović i dodaje da tehnološka zrelost predstavlja vrijeme kada su ubrane jabuke postale najpodesnije za jelo u svježem stanju i kada postižu najbolji kvalitet, okus, aromu i sočnost.

On ističe da se plodovi ranih ljetnih sorti jabuke beru šest do sedam dana prije tehnološke zrelosti, jesenjih sedam do 14 dana, a zimskih sorti u botaničkoj zrelosti.

Ako se beru nezreli, polodovi jabuke su sitni, slabo obojeni, kiseli i neukusni, podložni fiziološkim oboljenjima kao što su gorke pjege i potamnjivanje pokožice. U prezrelim, dok su još na stablu, mogu da se pojave staklavost i jonatanove pjege. Da bi se spriječile posljedice  prerane, odnosno prekasne berbe, danas se koriste metode za dugoročnu i kratkoročnu prognozu. Dugoročno se vrijeme može prognozirati na osnovu broja dana od punog cvjetanja do berbe i broja dana od T stanja do berbe.

Broj dana od punog cvjetanja do berbe

Ovaj pokazatelj je dosta pouzdan za svaku sortu u određenom rejonu pod uslovom da ne postoje velike razlike u vremenskim prilikama između različitih godina. Orijentacioni podaci o broju dana od punog cvjetanja do berbe zimskih sorti jabuka iznose za zlatni delišes od 145 do 155 dana, a za jonatan od 135 do 145 dana.

Broj dana od punog cvjetanja do berbe zavisi od klimatskih prilika i agrotehnike, ali i od različite ocjene vremena punog cvjetanja i zrelosti.

Broj dana od stadijuma T do berbe

Ovaj metod je, po riječima savjetodavca, nešto bolji od prethodnog. Stadijum T u razvoju ploda nastupa kada na mjestu spoja ploda peteljke iščezne ispupčenje, a još se ne obrazuje peteljkino udubljenje.

Kako se klasira voće - možete i sami, od oka ili rukom?

"U razvoju ploda postoje dve faze i to broj dana od cvjetanja do stadijuma T je primarna faza, a broj dana od stadijuma T do optimalnog vremena berbe je sekundrna faza", kaže Mladenović i ističe da stadijum T treba ustanoviti u toku tri do četiri godine za svaku sortu posebno.

Za određivanje ovog stadijuma vrlo je važan pravilan izbor plodova. Treba odabrati one najodmaklije u razvoju, ali ne i i srednje. U praksi se najčešće koriste metode kratkoročne prognoze na osnovu jodnoskrobnog testa, čvrstine parenhima ploda, rastvorljive suhe materije, promjene osnovne i dopunske boje pokožice ploda, lakoće odvajanja od grane ili peteljke, promjena boje sjemena odnosno sjemenjače.

Jodno skrobni test

Nastupanjem botaničke zrelosti smanjuje se količina skroba u plodovima jabuke. Skrob se hidrolizom preobraća u šećer maltozu, a zatim u glukozu.

"Praćenje iščezavanja skroba koristi se kao znak za određivanje vremena berbe. Budući da se skrob prilikom potapanja u rastvor joda u kalijum jodidu boji u plavo, postaje vidljiv njegov udio na presjeku ploda", kaže na kraju naš sagovornik i ističe da se za obavljanje testa uzima uzorak od najmanje 20 plodova koji se poprečno presijeku, a zatim se po jedna polovina svakog ploda potapa u rastvor. Na mjestima gdje je u plodu došlo do razgradnje skroba neće se zadržati boja, a na mjestima gdje ima skroba presjek će biti obojen u tamnoplavu boju.

Količina skroba proporcionalna je udjelu obojene površine presjeka. Različiti izvori, institucije ili standardi, daju takozvane skale prisustva skroba, odnosno obojenosti, 1 do 5, 1 do 8, 1 do 10 i druge. Udio se najčešće određuje vizuelnim poređenjem.

Što je plod obojeniji ocjena je veća, a samim tim je i plod zreliji. Omekšavanje ploda jabuke karakterističan je znak njegovog sazrijevanja. Čvrstina parenhima ploda mjeri se aparatima penetrometri. Mjerenje čvrstine ploda obično počinje oko 10 do 15 dana prije očekivanog vremena berbe. Dalje se mjeri svakih pet do sedam dana kod zimskih sorti jabuka i na dva do pet dana kod ljetnih. Plodovi za mjerenje se uzimaju sa raznih stabala i različitog položaja u kruni.

Uzima se 30 do 50 plodova i na svakom mjeri sila na dva mjesta. Kod obojenih sorti na sunčanoj i suprotnoj strani, a kod neobojenih sa strane spoljne krivine peteljke i nasuprot nje. Prije mjerenja se skine pokožica na površini od 1 do 1,5 cm kvadratnih. Čvrstina se izražava kao prosječna vrijednost svih očitavanja.

Rastvoriljiva suha materija

Količina rastvorljive suhe materije ili šećera određuje se pomoću ručnog refraktometra. Koristi se profiltrirani ili centrifugirani sok koji se uzima po sektorima ili sondom iz plodova. U botaničkoj zrelosti plod jabuke sadrži makismalnu količinu rastvorljive suhe materije.

Kako plodovi sazrijevaju sve više gube zelenu boju uslijed razgradnje hlorofila, te uslijed toga postaju vidljivi žuti pigmenti. Za određivanje stepena promjene boje mogu da se koriste aparati kolorimetri Ili karte boja koje se uglavnom odnose na osnovnu boju pokožice. Za svaku sortu su urađene posebne karte sa određenim dijapazonom boja te se jednostavno poredi boja pokožice plodova s njima. Svaka boja je pod određenim brojem što omogućava da se ocijenjene vrijednosti uporede sa onima koje su preporučene za pojedine sorte.