Kako pravilno obaviti prihranu višnje?

Kada je riječ o suvremenim zasadima višanja, stručnjaci savjetuju da je najbolja kombinacija različitih metoda za utvrđivanje potreba za hranivima. Od organskih đubriva, preporučljivo je korištenje 20-30 tona stajnjaka po hektaru. On se rastura u jesen, prije osnovne obrade zemljišta, da bi se unio na veću dubinu. S obzirom na produženo djelovanje stajnjaka, preporučuje se njegovo unošenje u zemljište na svake 3 godine.

Prihrana kalijem i fosforom jednom godišnje

Diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, Mihajlo Žikić, objašnjava da se fosforna i kalijeva đubriva rasturaju svake godine u jesen prije osnovne obrade zemljišta, kako bi se obradom unijela na što veću dubinu. To se savjetuje zbog slabe pokretljivosti spomenutih elemenata u zemljištu. Za tu se namjenu mogu upotrijebiti NPK đubriva koja ne sadrže dušik (npr. 0:10:30, 0:15:30), ili đubriva sa nižim sadržajem dušika (npr. 8:16:24).

Dušična đubriva se rasturaju u dva navrata

Zbog lake pokretljivosti dušika u zemljištu, dušična đubriva se dodaju tokom vegetacije, u dva navrata, u fazi kretanja vegetacije i neposredno pred cvjetanje. Od dušičnih đubriva najčešće se koristi KAN (27% dušika). KAN se koristi na kiselim zemljištima, dok se na alkalnim zemljištima upotrebljava urea (46% dušika). Na izrazito alkalnim zemljištima se koristi amonijum-sulfat (21% azota). Dušična đubriva, u nitratnom obliku, se rasturaju po površini obično pred kišu, bez unošenja u zemljište, dok se đubriva u amonijačnom obliku unose u zemljište obradom, zbog mogućih gubitaka amonijaka isparavanjem.

Višnje se mogu prihranjvati i kroz sisteme za navodnjavanje

U zasadima višanja u kojima je postavljen sistem za navodnjavanje "kap po kap", može se obavljati i zalivanje vodom u kojoj su rastvorena đubriva (fertigacija). Obično se jedan dio dušičnog đubriva dodaje rasturanjem KAN-a, a preostala količina potrebnog dušika fertigacijom. Poželjno je da ta đubriva, osim dušika, u svom sastavu imaju i fosfor (koji je značajan naročito u periodu cvjetanja jer dovodi do povećanja prinosa i kvaliteta plodova) i kalij (sprečava se deficit tog elementa, naročito na pjeskovitim zemljištima i kod slabo bujnih podloga). Takav način prihrane sprovodi se do kraja jula.

Folijarna prihrana kao dopunska mjera

Kao dopunska mjera ishrane primjenjuje se i folijarno prihranjivanje, to jest prskanje nadzemnih dijelova voćke, prije svega listova, rastvorima biogenih elemenata u maloj koncentraciji (0,1-0,5%). Tako se uglavnom otklanja deficit mikroelemenata, ili se spriječava pojava deficita. Takva đubriva najčešće predstavljaju smjese pojedinačnih soli makroelemenata i mikroelemenata. Folijarno đubrenje primjenjuje se u kombinaciji sa prskanjem protiv bolesti i štetočina. Ono se ne smije primjenjivati pri visokim temperaturama zraka, zbog mogućeg oštećenja lista.