Kako izbjeći moniliju na plodovima jabuke i kruške?

U vrijeme berbe često možemo vidjeti plodove jabuke i kruške koji su počeli da trule, mijenjaju boju. Mnogo je razloga koji mogu dovesti do ove pojave, od nedostatka hraniva, manjka vlage u zemljištu, oštećenja štetočina do pojave bolesti.

Najčešće se radi o simptomima oboljenja koje izaziva gljivica Monilia fructigena. Ovaj patogen napada plodove u posljednjim fazama rasta, izaziva njihovo truljenje i propadanje. Otuda i naziv oboljenja moniloza plodova ili monilozna trulež plodova. Može da uništi i do 80 posto uroda, jer što su plodovi zreliji to su podložniji bolesti.

Opasno oboljenje se brzo širi

Kada se jednom pojavi brzo se širi i može zaraziti veliki broj stabala jabuke i kruške, ali se javlja i na dunji i koštičavom voću. Širenju patogena i ostvarenju infekcije pogoduje toplo i vlažno vrijeme.

Optimalno vrijeme za pojavu ovog oboljenja je kada poslije dugog niza toplih dana nastane kišni period. U ovakvim uslovima biljka, a samim tim i plod naglo usvajaju vodu što dovodi do pojave sitnih pukotina na pokožici, koje su vrata za ostvarenje infekcije. Optimalna temperatura je između 15 do 20ºC.

Gljivica prezimljava u trulim plodovima koji otpadaju na površinu zemlje ili se osuše i ostaju u krošnji kako mumificirani, odakle se na proljeće oslobađaju spore koje izazivaju zarazu.

Infekcija se može prenijeti sa zaraženog na zdravi plod. Sam patogen se razvija u plodu čije meso postaje smeđe i truli, a na površini se pojavljuju spore kojima se bolest širi dalje. Može da izazove propadanje plodova i u skladištu.

Osim na plodovima, u proljeće se javlja na listovima, grančicama i cvjetovima koji se suše.

Bolje spriječiti, nego liječiti

Najbolja zaštita plodova je provođenje preventivnih mjera. Za sadnju treba odabrati otporne sorte, ali imajte na umu da nema ni jedne koja je 100 posto otporna. Nikada ne treba saditi sadnice pregusto. Voćnjak mora da ima dobru ventilaciju i provjetravanje krošnje. Neophodno je redovno obavljati rezidbu i uklanjanje opalih i mumificiranih plodova, kao i uvelih grana, listova. Inficirane grane treba odsjeći do zdravog dijela. Zaraženi plodovi su glavni izvor zaraze.

Stabla štite od napada štetočina, posebno lisnih ušiju jer pospješuju širenje čađave gljivice koja pogoduje pojavi bolesti.

Za rezidbu koristite sterilne makaze i ne pretjerujte s đubrenjem.

U jesen i proljeće, do kretnja vegetacije, stabla se tretiraju sredstvima na bazi bakra. Na početku rasta plodova, kada su veličine zrna graška, možemo obaviti tretiranje rastvorom joda. Za njegovu primjenu će nam biti potrebno 40 kapi joda i 10 l vode.

Veliki broj prirodnih sredstava u fokusu ima suzbijanje štetočina, posebno lisnih ušiju, tokom proljeća. Tako sprečavamo oštećenje mladih plodova i razvoj gljivice čađavice. Koriste se sredstva na bazi ljute paprike, gorušice, pelina.

Od bioloških sredstava koriste se oni koji uništavaju strukturu gljivice, a nemaju negativan efekat na biljku i plodove. Kada je riječ o sintetičkim fungicidima koriste se sredstva na bazi ciprodinila ili mješavine na ciprodinila i fludioksonila. Aktivna materija ciprodinil unutar biljnih organa sprečava pojavu infekcija, rast gljivice u početnim fazama nakon infekcije.

Tretiranje fungicidima se obavlja u proljetnom periodu prema uputstvu. Ako je monilioza zahvatila plodove tretiranje se obavlja 20 do 30 dana prije berbe u zavisnosti od primijenjenog sredstva.