Nakon vidnog kretanja vegetacije voćaka apsolutne temperature ne bi smjele pasti ispod nule, iako se smatra da opasnost od poznih proljetnih mrazeva postoji još 20 do 30 dana kada srednja dnevna temperatura prvi put pređe, odnosno ustali se na preko 10 stepeni.
Osjetljivost cvjetova prema mrazu različita je zavisno od fenofaze. Najosjetljiviji su otvoreni i tek oplođeni cvjetovi, a od dijelova cvijeta najosjetljivija na mraz je jajna ćelija, tako da može doći do cvjetanja, ali nema oplođenja. U slučaju pojave mrazeva po zametanju plodova voćaka može doći do njihovog većeg ili manjeg oštećenja, crnjenja ploda i njegovog otpadanja.
Različite voćke različito reaguju na pozne proljetne mrazeve, te od vrste voćaka, sorte i pripreme za period mirovanja, umnogome zavisi izmrzavanje rasplodnih organa voćaka u slučaju mraza.
Pozni proljetni mrazevi oštećuju cvjetne pupoljke, cvjetove i tek zametnute plodove. Cvjetni pupoljci u bubrenju izdržavaju i - 4,5oC do - 5oC. U "balon" stanju pupoljaka nastaju oštećenja na - 3,8oC ili nižim, otvorenih cvjetova na - 2,2oC ili nižim, a mladih, zametnutih plodova na - 1,7oC ili nižim temperaturama.
Kod zasnivanja voćnjaka zbog oprašivanja, a i zbog mogućih šteta od mraza, saditi minimalno tri sorte.
U fazi pupoljanja u zavisnosti od sorte, kritična temperatura se kreće od -1,7 do -4,2°C, u fazi punog cvjetanja, od -1,6 do -1,2°C, u fazi zametnutih plodića od -1,0 do -1,7°C. Pojava poznih proljetnih mrazeva po cvjetanju može da uništi plodove ili da im znatno umanji komercijalnu vrijednost zbog pojave mraznih prstenova (spotting), obično na donjem dijelu ploda. Snižene temperature u vrijeme cvjetanja mogu značajno da ometu oplodnju i zbog smanjenog kretanja insekata.
Oštećenja cvijeta dunje nastaju već na temperaturama od -1°C, ali s obzirom na to da dunja kasno cvjeta pozni proljetni mrazevi nemaju značaja. Plodovi dunje sazrijevaju relativno kasno, pa se dešava da ponekad budu izloženi dejstvu ranih jesenjih mrazeva. Oni počinju da izmrzavaju na -2,2°C.
Početkom vegetacije pupoljak šljive može izmrznuti na temperaturi - 4 do -5°C, u "balon" stanju na -2 do - 2,5°C. Otpornost cvijeta zavisi od sorte. Niske temperature podnosi od -1,5 do -1,9°C. Požegača kasnije cvjeta, te je otporna na niske temperature.
Pri kretanju vegetacije na -6 do -7°C javljaju se oštećenja pupoljaka breskve. U fazi "roze" pupoljka izdrži temperaturu do -5°C, a u "balon" stanju pupoljaka -2 do -4°C i u fazi cvjetanja -1,8 do -2,2°C. Plod breskve izmrzava na -1°C.
Zatvoren cvijet kajsije u čašičnim listićima izdrži kratkotrajne temperature -3,5 do -4°C. Kada je pupoljak u "balon" stanju oštećenja su na -2,5 do -3°C, a kada se pupoljak otvori oštećenja su na -1,8 do -2,5°C, a u vrijeme oplodnje na -1,2 do -1,5°C. U početku cvjetanja ako potraju temperature nekoliko dana od -0,5°C dolazi do opadanja i 50 posto cvjetova. Sa zametanjem plodova temperatura od -1°C je štetna.
Kritična temperatura za trešnju pri bubrenju pupoljaka je -4°C, a u punom otvaranju cvjeta -2,5 do -2,8°C. Pri kastraciji, kada su uklonjeni i krunični listići, cvjetovi izmrzavaju na nula do -1°C. Tek zametnuti plodići izmrzavaju na -1,1°C.
U bubrenju pupoljaka višnja može izdržati -4,5 do -5°C, u "balon" stanju pupoljaka -3 do -4°C, a u vrijeme cvjetanja -1,8 do -1,9°C. Dakle, višnja je otporna na niske zimske temperature, ali je osjetljiva na pozne proljetne mrazeve.
Orah je osjetljiv prema poznim proljetnim mrazevima kada mu pupoljci nabubre i kada počnu da se otvaraju. Kod ranih sorti temperatura od -2,5°C može oštetiti cvjetni pupoljak. Pozni proljetni mrazevi ispod -1,1°C oštećuju mladare, rese i plodnike oraha. Stoga sorte i tipovi oraha koji docnije kreću, listaju i cvjetaju manje su izloženi ovim oštećenjima.
Pri zametanju plodova temperatura od -1°C je štetna. Zato, u reonima gdje se javljaju pozni proljetni mrazevi gajiti kasnocvjetne sorte oraha.
Lijeski više škode niske temperature u periodu cvjetanja. Niže temperature od -6°C za vrijeme cvjetanja se nepovoljno odražavaju na zametanje plodova, zato što izmrzavaju cvjetni elementi. Ako za vrijeme cvjetanja ženskih cvijetova padne temperatura na -5 do -6°C, dolazi do opadanja prinosa.
Interesantno je da ženski cvjetovi poslije oplodnje mogu da podnesu dosta niske temperature.
Cvijet badema izdržava do -3°C, a mladi plodovi temperaturu -0,5 do -1,8°C. Nepodesno vrijeme (kiša, vetar, magla) u periodu cvjetanja onemogućava uspješno oprašivanje i oplođavanje, što se vrlo loše ispoljava na rodnost badema.
U toku zime jagoda može da izdrži nisku temperaturu -15 do -18oC, a pod snježnim pokrivačem čak do - 45oC, prema nekim autorima samo do -30oC. Cvijet izmrzava na -2oC, a zametnuti plod od -1,6 do - 1,8oC.
Prodori toplih vazdušnih masa u prinudnom periodu mirovanja, koji se smjenjuju s prodorima hladnih vazdušnih masa nepovoljni su za malinu. Smjenjivanje temperature iznad 6oC i ispod -7oC (od januara do aprila) izaziva oštećenje izdanaka maline.
Kolebljive temperature koje se javljaju krajem zime i početkom proljeća, također, mogu da nanesu znatne štete izdancima kupine, posebno sortama koje se odlikuju ranim kretanjem vegetacije (na primjer, sorta komanč) i kada se smjenjuju temperature iznad 6oC i ispod -7oC.
Sjeverna i sjeveroistočna ekspozicija za ribizlu je više za preporuku. Ovo važi naročito za niže terene, jer su ovi položaji hladniji od južnih, pa su zaštićeni od ranijeg kretanja vegetacije i eventualnih šteta od ranih mrazeva. Na višim položajima možemo odstupiti od sjevernih i sjevero - istočnih ekspozicija.
Preporuka voćarima: Tretirajte nasade prije najavljenih padavina
Pozni proljetni mrazevi mogu dovesti do stradanja otvorenog cvijeta borovnice na - 3,1oC što je ipak rijetko jer visokožbunasta borovnica kasno cvjeta (druga polovina maja), znatno kasnije od šumske borovnice. Pri kraju cvjetanja mladi plodići stradaju na - 2oC, a formirana bobica i na nula stepeni. Mnogo su štetniji rani jesenji mrazevi koji nanose štetu nedozrelim ljetorastima koji zbog jakog dejstva azotnih đubriva dugo ostaju zeleni.
Početkom marta, kada krenu sokovi za samo nekoliko dana naglog zahlađenja, kada se temperatura spusti na - 2 do - 3oC proizvodnja aktinidije (kivija) može biti uništena. Ako se temperatura spusti na -7 do - 8oC i traje duži period, može doći do potpunog uništenja biljaka. Oštećenja mladih lastara se javljaju već na -2 do - 3oC, znatno manje cvjetova jer aktinidija cvjeta kasno.
Tagovi
Autor
