Kako boja protivgradne mreže utiče na zrenje i prinos plodova?

Borovnica je voćka u usponu. Međutim, sa povećanjem broja proizvođača, dešava se da izvjestan broj njih ne primjenjuje adekvatnu tehnologiju gajenja. U posljednje vrijeme se intenzivno radilo na istraživanju o uticaju različito obojenih fotoselektivnih protivgradnih mreža na proizvodna svojstva i kvalitet ploda borovnice. 

"One predstavljaju unapređenje klasičnih protivgradnih mreža u smislu da propuštaju svjetlost i mijenjaju njen spektralni sastav i utiču ujedno i na disperziju rasipanja svjetlosti, time pospješuju njeno prodiranje modifikovanog spektra u unutrašnjost žbunova. Time doprinose boljim parametrima rodnog potencijala, kvalitetu ploda, fiziološkoj aktivnosti biljaka i naravno postoje razlike između različito obojenih mreža", kaže prof. dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakulteta Beograd.

Boja utiče i na vrijeme zrenja

Objašnjava da su dobili najbolji uticaj crvene mreže koja je imala najveći uticaj u pogledu prinosa, gdje je prinos po žbunu bio 5,5 kg u šestoj vegetaciji, dok je biserna imala najlošiji efekat na visinu prinosa - 2,6 kg po žbunu.

"Također, manipulacijom kvaliteta svjetlosti mogu da utiču na vrijeme zrenja, pa je najranije bilo pod bisernom mrežom za četiri dana ranije u odnosu na crnu. Najkasniji početak zrenja bio je pod plavom mrežom."

Više o ovome i drugim "cakama" u proizvodnji borovnice, pogledajte u videu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor