Jagode bogato rodile, a nema ih tko brati

Porodica Đorđa Vakčića iz Male Obarske kod Bijeljine, još prije trideset godina, odlučila je da "iskoči" iz klasične semberske formule bavljenja poljoprivredom. Umjesto standardnih kultura za ovo podneblje, kukuruza, pšenice, kupusa i paprike, Vakčići su se odlučili za dosta neizvesniju proizvodnju jagoda, a odnedavno i malina.

Raditi se mora

"Mi smo malo porodično gazdinstvo, i svi smo na njivi. Sa mnom je najviše supruga Vukica, ali i sin Srboljub, inženjer informatike, i kćerka Zorica, nezaposlena profesorika engleskog jezika. Ne kukamo za podsticajima, ne protestujemo, ne mitingujemo! Bavimo se sobom i svojom proizvodnjom. Nema tu neke velike filozofije i mudrovanja - da bi se nešto imalo, mora se puno raditi", kaže glava porodice Đorđe Vakčić za fokusba.

Trenutno na parceli imaju oko osam hiljada sadnica najkvalitetnije italijanske sorte jagode džoli i kleri koje daju izuzetno dobar rod.

"Živimo u godinama apsurda", kaže Đorđe te dodaje kako je sve više nezaposlenih mladih ljudi, a sve manje radnika.

Dobro rodile

"Ne mogu da nađem dobrog berača jagoda, neće niko da radi. Da bih poštedio porodicu većih glavobolja, odustao sam od novih proširenja zasada jagoda. Agrarnom politikom, školovanjem i zapošljavanjem neka se pozabavi država ako hoće. Ja sam, što je bilo do mene odradio", komentira Đorđe Vakčić zadovoljan što su ove godine jagode dobro rodile, oko 800 grama po živiću.

"Velike količine padavina i oscilacije u dnevnim temperaturama “kvare” jagodu, pa bi prognoze o konačnim prinosima bile nezahvalne", kaže Đorđe zaključivši da bi bio prezadovoljan sa prinosom od 4,5 tona sa ove površine od dva dunuma.

Foto: Pixabay/vmfk