Jagoda najviše treba kalij - izbalansirajte odnos hraniva

Uzgajanje jagode ima svoje zahtjeve i zakonitosti. Dobra snabdjevenost biljnim hranivima je osnovni preduslov za postizanje visokih prinosa i ukusne plodove. 

Najvažnije je da đubriva koja dodajemo imaju izbalansiran odnos hraniva i da ne pretjerujemo s dodavanjem azota.

Potrebe za mineralima

Jagoda najviše treba kalij koji čini oko 60 posto suve materije ploda. Zbog toga je u fazi plodonošenja neophodno primijeniti đubriva bogata ovim mineralom. Formulacije odnosa azota, fosfora i kalija su 2:1:3 ili 2:1:4. Veoma je osjetljiva na disbalans hraniva i bilo kakva promjena odražava se na prinos i kvalitet plodova.

Na njihovo usvajanje djeluje i pH reakcija. Kada u zemljištu ima višak kalcijuma smanjuje se usvajanje magnezija i pored toga što ga zemljište ima dovoljno. Kada je pH alkalna može se javiti i problem usvajanja željeza, cinka. Prosječna količina neophodnog kalija se kreće od 90 do 250kg K2O/ha.

Proljetna priprema zasada jagode

Azot je neophodan za rast i razvoj, ali njegov višak djeluje veoma negativno. To je posebno izraženo ako se javi disbalans u odnosu s kalijem. Višak azota negativno djeluje na imunitet biljke, slabi mehanička struktura, češće se javljaju oboljenja, posebno razne truleži, i štetočine. Prihrana s đubrivima bogatim ovim elementom se obavlja na početku sezone što će pomoći da se razvije lisna masa. Njegovu količinu treba prilagoditi stanju usjeva i kvalitetu zemljišta. Prosječna potreba za njim se kreće oko 120kg/ha za visokoprinosne usjeve.

Na količinu fosfora koji je neophodan veliki uticaj ima ph reakcija zemljišta. Na alkalnim i veoma kiselim on prelazi u nedostupan oblik koji biljka ne može da usvaja. Prosječna količina neophodnog fosfora se kreće od 50 do 150kg P2O5/ha.

Nedostaci minerala

Pregledom možemo utvrditi u kakvom su stanju jagode i da li su dovoljno snabdjevene hranivima. Veoma često na usjevu u početnim fazama rasta susrećemo hlorozu najmlađih listova izazvanu nedostatkom željeza. Ljubičasti listovi kada je vrijeme hladno pokazuju da nema dovoljno fosfora koji postaje neaktivan uslijed vremenskih prilika čak i kada ga ima dovoljno u zemljištu.

Može doći i do hloroze izazvane nedostatkom magnezijuma koji ima karakteristične simptome. Na starom lišću lisne nerve ostaju zelene dok površina lista između nerava postaje žuto obojena. Drugi termin kada se javljaju hloroze je intenzivan porast plodova. Nedostatak kalija se uočava na najstarijem lišću u vidu hlorotičnih i nekrotičnih pjega. Liska se uvija prema unutra.