Zbog neuobičajenih vremenskih prilika za ovo doba godine praćenih čestim kišama, povećanom vlažnošću i nižim temperaturama, stvorili su se uslovi za pojavu bolesti i štetočina na voćkama.
Ova godina vrlo je teška za zaštitu voća. Stalne kiše, povećana vlažnost i česte smjene toplog i hladnog vremena, dovele su do idealnih uslova za pojavu bolesti i štetočina tako da se, već sada može reći da će ova godina biti jedna od najtežih što se tiče zaštite voćaka.
U zasadima jabuka u kojima nisu pravovremeno obavljene mjere zaštite, došlo je do pojave simptoma pepelnice i čađave krastavosti, a ubrzo se očekuje i napad prve generacije savijača.
Pepelnica jabuka, Podosphaera leuctricha, može da uzrokuje veliku štetu na plodovima. Zaraza se ispoljava već krajem aprila i početkom maja mada se i zaraženi cvjetovi ne mogu razviti i donijeti plod. Simptomi napada iz prethodne godine mogu da se vide prilikom rezidbi kada pojedine grančice na vrhovima imaju bjeličastu boju. U njima prezimi micelija iz koje zarazu ostvaruju konidije, u fazi bubrenja pupa.
Porastom temperatura konidije, svojim klijanjem na mladim listovima, stvaraju bijelu miceliju koja pokrije listove, koji počinju da žute i uvijaju se, a zatim dobijaju smeđu boju i naposljetku se, u slučaju jačeg napada suše.
Idealna temperatura za napad patogena je oko 20 stepeni, a bolest voli više temperature. I simptomi se brže ispoljavaju ako su proljećni dani sa temperaturama iznad 25 stepeni. Hladnije, vlažno i kišovito vrijeme usporava razvoj bolesti ali se čim temperature porastu, simptomi silovito ispoljavaju.
Ono što je važno istaći jeste da se pepelnica ne može lako "izbaciti" iz voćnjaka kada se pojavi, a što se tiče preparata, najbolje su se pokazali sumpor, odnosno, preparat Thiovit jet, kao i preparat Topas.
Što se tiče organskih sredstava bijeli luk ostvaruje dobru zaštitu. Važno je da se samelje i što više usitni i to jedan kilogram u bure od 100 litara vode. Nakon dva do tri dana iz tog bureta odvade se dvije litre tečnosti, i uspu u prskalicu od 10 litara. Potrebno je da se prskanja vrše češće, barem jednom sedmično, u kritičnom periodu za infekciju.
Osim pepelnice, u zasadima u kojima nije obavljena pravovremena zaštita pojavili su se i simptomi čađave krastavosti plodova jabuka, Venturia inequalis, najznačajnije i najdestruktivnije bolesti jabuka.
Kada se simptomi pojave, zaštita više nije moguća. Jedino što može da se učini jeste da se, prskanjima sa fungicidima, u što većoj mjeri umanje štete od ove bolesti koje se ogledaju u tamnim mrljama na plodovima koji gube na kvalitetu i vrijednosti, a u slučaju odsustva zaštite, može da dođe i do pucanja plodova.
Takođe, proizvođači bi trebalo da obrate pažnju na prvu generaciju savijača jabuka, Cydia pomonella, jer se ubrzo očekuje, nakon zatopljenja, napad larvi prve generacije ove štetočine koje uzrokuju crvljivost plodova.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
