Jabuka dobro rodila, ide za Rusiju - jedini problem nedostatak berača

Mladen Đurđević iz Kijevaca kod Gradiške preuzeo je od oca vođenje voćnjaka u kojem je prvi zasad podignut prije 18 godina. Đurđević brine o 15 hektara zemlje, od kojih je 12 pod punim rodom. Primjenjuje najnovije tehnologije pa sa svojih stabala godišnje po hektaru ubere do 70 tona jabuke vrhunskog kvaliteta. 

"Kvalitet uroda je takav da je 95 odsto jabuka na stablu prva klasa jer već koristimo nove tehnologije, a nismo imali problema ni sa gradom ni sa sušom", kaže Đurđević koji najveći dio roda izveze na tržište Ruske Federacije, a njegovu tvrdnju da su uslovi u voćarstvu dobri za one koji ulažu u primjenu novih tehnologija, potvrđuje Nikola Vukelić koji pod zasadima jabuke i kruške ima 350 hektara, navodi RTRS. 

Naime, Vukelić čak 70% ukupnog prinosa izvozi na rusko tržište, a dio u Italiju i Hrvatsku. Mali postotak ostaje za domaće tržište. Ističe kako je najveći problem nedostatak radne snage. Zbog toga je ove godine iskrčio 30 do 40 hektara pod zasadima. 

Vukelić ističe kako se može zaraditi dnevnica do 80 maraka, što, kako kaže, nije niska cijena za berače voća. "Plaćen im je i prevoz i dva topla obroka. Mi smo imali oglas u Banjaluci mjesec dana, a iz tolikog grada nam je došlo svega pet šest berača", ističe Vukelić koji zbog toga dovodi radnike iz Hercegovine, ali i juga Srbije. 

U Srpskoj je oko tri hiljade hektara pod zasadima jabuke, sa godišnjim prinosom od 120 do 130 hiljada tona. Za osam registrovanih izvoznika i 80 prizvođača, rusko tržište trenutno je najatraktivnije.

Važno je istaknuti da je udruživanje oko zajedničkih interesa u BiH plodonosno za sve, a to su pokazali upravo voćari. Iako je bilo problema u plasmanu jabuka na tržište Rusije, prevaziđeni su uspostavljanjem jedinstvenog informacionog sistema. U njega unose podatke o ukupnom godišnjem prinosu, koji može biti izvezen u Rusiju, i koji između entiteta i distrikta funkcioniše bez problema.