Većina ozbiljnih voćara opredjeljuje se za jesenju sadnju, jer je prijem zagarantovan. Uspjeh u voćarskoj proizvodnji u mnogome zavisi od pravilnog izbora mjesta za podizanje voćnjaka.
Imajući u vidu prednost jesenje sadnje, najpovoljnije vrijeme za sprovođenje ove operacije je period od opadanja listova sa sadnica pa sve do ranih mrazeva.
Većina ozbiljnih voćara opredjeljuje se za jesenju sadnju, jer je prijem zagarantovan. Uspjeh u voćarskoj proizvodnji u mnogome zavisi od pravilnog izbora mjesta za podizanje voćnjaka.
Iskustva iz prakse pokazala su da na različitim položajima i zemljištima voćke nejednako uspijevaju tj. svakoj odgovaraju određeni uslovi sredine. Klimatski faktori imaju veliku ulogu na dobro uspijevanje i plodonošenje. Među njima najvažniji su:
Toplina je činilac bez koga voćke ne bi uspijevale. Bez uticaja topline voćke ne bi rasle, razvijale se i plodonosile. Svjetlost je činilac neopohdan za održavanje i plodonošenje voćaka. Pojedine voćne vrste iziskuju dosta svjetlosti da bi dobro uspijevale.
Količina svjetlosti direktno utiče na itenzitet fotosinteze, razvitak krune kao i na zametanje i razvitak plodova.
Vjetar je negativan činilac, pa iz tog razloga treba birati položaje koji su manje izraženi djelovanjem sjeverozapadnih vjetrova i košava. Vlažnost vazduha ima uticaj na itenzitet transpiracije, dok prevelika vlažnost može negativno uticati, kako na razvitak korijena, produžavanje vegetacije, tako i na lošiji kvalitet plodova.
Padavine su veoma važne za obezbjeđivanje obilnih prinosa i plodova dobrog kvaliteta.
Voda ima najveći uticaj u rastvaranju i prenošenju mineralnih materija i organskih jedinjenja do svih dijelova voćaka. Takođe, višak vode u zemljištu može negativno da utiče na razvitak voćaka, jer mali sadržaj kisika uslijed prevelike količine vode i povećanje sadržaja ugljičnog dioksida imaju negativno djelovanje na voćke.
Zemljišta na kojima se planira podizanje zasada poželjno je da su plodna, duboka, rastresita i umjereno vlažna. Zemljišta koja su hladna, laporasta, pjeskovita, a takođe i ona koja obiluju podzemnim vodama, nisu pogodna za podizanje zasada. Najpoželjnije je da se zasadi podižu na mjestima gde su predhodno gajene okopavine ili strna žita. Prije podizanja zasada obavezna je i agrohemijska analiza zemljišta koja će nam dati informaciju o snabdjevenosti zemljišta hranjivim elementima. Ukoliko je potrebno, najpoželjnije je odraditi popravak osobina zemljišta i prilagođavanje za gajenje određenih voćnih vrsta, pojašnjava diplomirani inženjer Radomir Bušatović, iz PSSS.
Ukoliko ima mogućnosti, popravAK izvesti unošenjem organskih đubriva prilikom rigolovanja, a pH vrijednost zemljišta reguliše se unošenjem kreča, dok visok nivo kreča u zemljištu nije pogodan faktor i takva zemljišta se ne preporučuju za podizanje višegodišnjih zasada. Treba se potruditi da prije podizanja zasada negativne činioce eliminišemo ili smanjimo njihovo djelovanje na najmanju moguću mjeru, jer se nakon podizanja zasada popravci osobina zemljišta teško izvode.
Tagovi
