Pri podizanju višegodišnjih nasada voća treba voditi računa o izboru sorte i podloge, ali i o načinima gnojidbe. Pri izboru sorata preporučuje se obratiti pažnju na očuvanje biološke raznolikosti i dati prednost zavičajnim (autohtonim) sortama.
Ekološka proizvodnja višegodišnjeg nasada započinje podizanjem novog nasada ili pak prijelazom s konvencionalne na ekološku proizvodnju kod već podignutih nasada.
Tijekom tog perioda mora se proći prijelazno razdoblje koje traje tri godine, a računa se od podizanja nasada za nove nasade, odnosno, od cvatnje do cvatnje za postojeće nasade. Za postojeće nasade potrebno je izraditi plan prijelaza s konvencionalne na ekološku proizvodnju.
Pri podizanju novog nasada voćnjaka potrebno je voditi računa o:
Međurednu površinu u voćnjacima potrebno je štititi biljnim pokrivačima. Valja težiti sadnji drveća i grmlja na slobodnim prostorima koji povoljno utječu na korisne organizme i stabilnost agroekološkog sustava. Smjese za zatravnjivanje trebaju biti što bogatije u vrstama tipičnim za određeno područje te leguminozama.
Za suzbijanje štetočina u ekološkom uzgoju voća dopuštene su agrotehničke, biološke i biotehničke mjere. Pri izboru mjera suzbijanja prvenstvo treba dati: uzgoju otpornih ili tolerantnih sorata na štetnike, sadnji zdravog i deklariranog ekološki uzgojenog sadnog materijala; primjeni agrotehničkih mjera koje ne pogoduju razvoju štetnika (poticanje biološke raznolikosti unutar voćnjaka, ujednačena gnojidba, navodnjavanje sustavom kapanja itd.); uporabi fizikalnih i mehaničkih mjera; uporabi bioloških mjera (korisni kukci i grinje, antagonistički mikroorganizmi); uporabi sredstava za zaštitu bilja prirodnog podrijetla (sumpor, bakar itd.).
Sredstva za ekološku zaštitu bilja se upotrebljavaju preventivno jer kad populacija štetnika prijeđe gospodarski prag štetnosti ili kad su povoljni klimatski uvjeti za razvoj biljnih bolesti može biti prekasno.
Minimalni broj stabala/biljaka po hektaru za orah je 100. Orah je svoje latinsko ime Juglans regia dobio po najmoćnijem rimskom bogu Jupiteru, a Grci su ga smatrali kraljevskim drvetom. Rimljani su orahom liječili trovanja gljivama i otrovnim biljem, pa su ga svuda uzgajali te donijeli i nama.
U većini naših agroklimatskih područja bolja je jesenska sadnja. Prije same sadnje, kao i kod svih voćnih vrsta, vrhove korijena treba skratiti i korijen potopiti 15-etak minuta u žitku smjesu svježe kravske balege, zemlje i vode. Voćka se mora posaditi na onu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku, uz nju treba postaviti i privezati kolac (2-3 m) koji će pomoći formirati ravno i uspravno deblo i produljnicu.Uzgojni oblik
Uzgojni oblik je piramida ili pravilna palmeta koji odgovaraju većim razmacima sadnje, odnosno bujnim podlogama.
Za ovaj uzgojni oblik treba sadnicu u proljeće prikratiti na buduću visinu debla 1,5-2,0 m. U prvoj godini nakon skraćivanja sadnice potjerat će vršni pupovi iz kojih će se razviti produljnica i izbojci sa listovima što će postati primarne grane u budućoj krošnji. Kod nižih sadnica, u prvim godinama uzgoja treba formirati deblo tako da se potiče razvoj vršnog pupa. Ako na korjenovom vratu ili na deblu potjeraju nepoželjni pupovi, takvi se listovi moraju ostaviti zbog skupljanja hranjiva ili se poviju kontra prema zemlji da se smanji bujnost, a hranjivi sokovi usmjere u vršne pupove ili se pinciraju na 2-3 lista. Oni će se odstraniti u jesen iste ili proljeće slijedeće godine.
U drugoj i trećoj godini rezidba će biti usmjerena na formiranje debla i krošnje pri čemu valja znati da će u prvoj i drugoj godini uzgoja biti u pravilu mali porast nadzemnog dijela voćke zbog prilagodbe i početnog rasta korjenovog sustava. Tek kad se voćka dobro ukorijeni, počet će intenzivniji rast nadzemnog dijela voćke. Stoga je vrlo važno u tom vremenu voćnjak držati čist od korova, štititi ga od napada divljači, bolesti i štetnika.
Slijedećih godina nastavlja se izbor primarnih grana povijanjem ili otklanjanjem od provodnice na 60-80 cm. Na primarnim granama slijedećih godina ostavit će se sekundarne grane o kojima kod oraha ne treba voditi posebnu brigu. Nepoželjne grane i suvišne mladice koje će se razviti na stablu (konkurencije), treba odmah u vegetaciji odrezati dok su zeljaste ali najkasnije do kraja lipnja.
Prilikom sadnje pojedinih orahovih stabala ili nasada važan je pravilan izbor sorti, kako glavnih, tako i oprašujućiih, ovisno o vremenu vegetacije. Kod oraha, koji se oprašuje vjetrom, visoka rodnost postiže se primjerenim sortama koje su skladne po vremenu cvjetanja. Prilikom sadnje ne radi se ništa na pamet, već uzimajući u obzir sve uvjete, napravi se nacrt sadnje.
Izrigolan, duboko prekopan ili izoran i dobro pognojen teren očisti se od svih starih panjeva i korijenja, te ga iskolčimo. Ukoliko teren nije izrigolan, iskopaju se veće sadne jame i dobro se pognoje. Prvih par godine sadnica zahtijeva jaku zaštitu (potporu) jaki kolac, tako da je vjetar i drugi vremenski uvjeti ne oštete. Prvih godina oblikujemo krošnju, poštujući visinu debla, prvih rodnih grana i njihov pravilni raspored. Uzgojni oblik krošnje je okrugao ili piramidalan. Djelomičnim skraćivanjem voditeljice na vrhu debla i rodnih grana potiče se rast postraničnih izdanaka, čime pripomažemo visokom rodnom potencijalu lijepo razraslih grana krune stabla u kasnijim godinama razvoja. Ono što je potrebno reže se u proljeće, a ostalo u ljetnoj rezidbi u kolovozu. Sve nastale rane zaštite se pastom za cijepljenje.
Tlo pod stablima prvih godina ostavlja se neobrašćeno, što postižemo čistim obrađivanjem, košnjom, malčirenjem ili prskanjem, oko stabla nabacamo košenu travu. Po potrebi, od proljeća do ljeta, sadnica se dohranjuje, prska i gnoji putem listova.
Treba znati da će u prvoj i drugoj godini uzgoja biti u pravilu mali porast nadzemnog dijela voćke zbog prilagodbe i početnog rasta korjenovog sustava. Tek kad se voćka dobro ukorjeni, počet će intenzivniji rast nadzemnog dijela voćke. Stoga je vrlo važno u tom vremenu voćnjak držati čist od korova, štititi ga od napada divljači, bolesti i štetnika.
Sljedećih godina nastavlja se izbor primarnih grana povijanjem ili otklanjanjem od provodnice na 60-80 cm. Na primarnim granama slijedećih godina ostavit će se sekundarne grane o kojima kod oraha ne treba voditi posebnu brigu. Nepoželjne grane i suvišne mladice koje će se razviti na stabu (konkurencije), treba odmah u vegetaciji odrezati dok su zeljaste ali najkasnije do kraja lipnja.
Prije berbe plodova, tlo ispod stabala potrebno je očistiti, kako bi se plodovi lakše brali. Dozrele plodove otresamo sa stabla, no ne tresemo ih nikakvim pomagalima, jer time oštećujemo rodne grane i smanjujemo prinos slijedeće godine. Obrane plodove sušimo u polusjeni ili u zračnom potkrovlju.
Ulaganje ide kroz četiri godine, ali prva godina ima najveće iznose ulaganja: U prvoj godini rad ljudi obuhvaća krčenje i čišćenje terena, utovar gnojiva, priprema kolčića, razmjeravanje i obilježavanje sadnih mjesta, kopanje jama, trapljenje, vađenje, utovar i istovar sadnica, raznošenje sadnica i sadnja, zalijevanje posađenih sadnica, zaštita od glodavaca, međuredno prašenje.
Rad strojeva obuhvaća krčenje i ravnanje terena, utovar, prijevoz i rasipanje stajskog gnoja rigolanje tla, tanjuranje, drljanje, dovoz vode za zalijevanje. Ukupna godišnja proizvodnja jezgre oraha u punom rodu (11.-14. godina starosti) je 2.500 kg jezgre oraha. Teškoća je što tek od 11. godine ide puna rodnost, a do tad postupno povećavanje uroda. Od 5. godine starosti rod je 100 kg/ha, dok u 6. godini urod iznosi 300 kg/ha, i potom iz godine u godinu raste, ali tek od 11. godine puni je rod 2,5 tone/ha.
U svakom slučaju, radi se o isplativoj investiciji koja na žalost nestrpljivih, svoju korist pokazuje nakon duljeg razdoblja podizanja nasada i dolaska u punu rodnost. Dodatna je korist pri krčenju nasada (15-25 godina starosti) vrijednost drvne mase, a do tada iskorištavanje jezgre oraha. Kod oraha treba dugoročno ulagati u sadnju, formiranje i održavanje nasada. Jedino u tom slučaju mogu se očekivati kvalitetni i stabilni prinosi.
Voćnjak strada zbog korova, divljači, glodavaca, bolesti, štetnika, tuče i ostalih vremenskih nepogoda.
Posljednjih godine sve veći problem kod oraha, čiji je cilj uzgoj plodova, predstavlja štetnik naziva orahova muha (Rhagoletis completa). Navedeni štetnik smanjuje kvalitetu ploda oraha te može uzrokovati opadanje plodova ili ostajanje na stablu tijekom zime. Orahova muha ima jednu generaciju godišnje, prezimi u zemlji kao kukuljica dok odrasli oblici lete od srpnja do kraja kolovoza. Odlaganjem jaja u zelenoj lupini, ličinka se hrani i razvija, a nakon završenog razvoja spušta se u tlo i zakukulji do slijedeće godine. Ishranom u lupini, ličinka sprečava normalan rast i razvoj jezgre ploda, čime se smatra tržišno neupotrebljivim.
Za suzbijanje orahove muhe registriran je insekticid Calypso SC 480. Tretiranje obavljajte u večernjim satima kad ne lete pčele, a ako u voćnjaku ima cvjetnog porasta, pokosite ga te nakon toga obavite zaštitu krošnje. Zaštitu izvršite dva puta u razmaku od 10 do 14 dana.
Foto: Xilius/bigtsockphoto.com
Tagovi
Autorica