Iako se zbog prošlogodišnje poplave dosta malinjaka osušilo, i dalje se očekuje dobra zarada na ovom voću. Otvorenost tržišta i dobri prinosi, potakli su interes za nove zasade.
Maline su vrlo popularna kultura među voćarima u Bosni i Hercegovini, a sa uzgojem ovog voća nastavili su i nakon prošlogodišnjih poplava koje su na nasadima uzrokovale velike štete. No, popularnost i isplativost uzgoja ovog voća potakli su voćare na obnovu starih ali i podizanje novih zasada.
Prošlogodišnje poplave utjecale su na ovogodišnje prinose maline jer se zbog velike vlage dosta malinjaka osušilo, no i dalje voćari u BiH očekuju dobru zaradu jer računaju na izvoz, ali i otkupnu cijenu od 4 KM. Tržišta na koja se malina najviše izvoze su, osim skandinavskih zemalja, i Njemačka, Švajcarska, Austrija, a neke pošiljke stignu i do Japana i Sjeverne Amerike.
Upravo su otvorenost tržišta i dobri prinosi koji se od malina mogu očekivati, bili poticaj voćarima u Republici Srpskoj da se odluče na proširivanje zasada ovo voća. Tako je, prema pisanju Glasa Srpske, u posljednjih nekoliko godina došlo do intenzivnog uzgoja maline.
Na području regije Birač nalazi se 1.500 proizvođača na 250 hektara koji očekuju da će im berba donijeti oko 2.000 tona ploda. Samo u posljednjih nekoliko godina u toj su regije maline zasađene na novih 50 hektara. Potražnja za malinama je velika, a izvozi se više od 90 posto proizvodnje. Godišnje se u BiH proizvede 10.000 tona, a moglo bi se prodati i duplo više.
Ne čudi stoga da se sve više ljudi odlučuje na proizvodnju malina, a brojni su i oni, kojima je, zbog ograničenja zemljišta koji raspolažu, malina tek dodatni prihod. Kako bi se dodatno potakla proizvodnja malina, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS odlučilo se za podticaje u iznosu od 0,44 KM po prodanom kilogramu.
Foto: depositphotos.com; wolf139
Tagovi
