Krajiški malinar Hajrudin Salkić uništio je dio malinjaka, a pored malinarstva, bavi se pčelama i ratarstvom. Ako cijene ostanu niske i u 2018. godini, planira počupati i ostatak malinjaka.
Malinar Hajrudin Salkić iz Bosanske Krupe već je rano proljetos naišao na probleme s malinama nakon što je pao jak mraz i snijeg, a u maju i junu grad. Berba je bila umanjena za oko 30%. Nakon ovih problema, kada su napokon krenuli u berbu, otkupljivač za kojega su radili nije dostavio gajbe na vrijeme pa je propalo još 20% uroda.
Nakon svega ovoga, dogodilo se ono za štu se malinari nadali da je samo spin - otkupna cijena od oko 1,50 KM po kilogramu koja još uvijek nije isplaćena.
"Trenutno stanje u malinarstvu u Unsko-sanskom kantonu najbolje se vidi kada krenete autom od Bosanske Krupe do Velike Kladuše. Vidjet ćete da je napušteno 30% malinjaka u koje malinari, kada su objavljene akontativne cijene, nisu ulazili tokom berbe, a neke od njih su tokom ljeta i uništili", priča nam malinar Salkić dodajući kako su ove godine malinari izmanipulisani od par hladnjačara i to kako za ovu, tako i za prošlu, 2016. godinu.
"Kad god sam nazvao jednu cazinsku firmu i pitao hoće li biti isplate, dobijem odgovor da trenutno idem u banku, da će biti uplaćeno. A ono na računu ništa.
Dobivao sam odgovor i da šta zovem, da sam dosadan, da kad bude uplaćeno, bit će.
Nisu oni jedini takvi. Imam prijatelja kojemu nisu platili 4.700 kilograma malina iz prošle godine. A ove godine su cijene bile ponižavajuće", žali se Salkić pojašnjavajući da je cijena tako niska da berači zarade više od njega.
Ovaj malinar je ogorčen jer se osjeća izdan i od državne vlasti koja bi, kako kaže, trebala štititi poljoprivrednika bilo koje vrste.
"Nemamo mi malinari zaštitu od državnih organa jer hladnjačari i naša vlast rade samo jedni za druge, a mi malinari primorani uništavati malinjake. Kako prehranjivat porodicu ako se živi samo od maline? Evo, ja sam bio primoran ove godine uništititi četiri dunuma maline sorte miker i polka.
Za iduću sam godinu ostavio samo jedan dunum za fertodi i pola dunuma mikera.
Ali, ako cijena i dalje bude nezadovoljavajuća, i to ću počupati", najavljuje Salkić otkrivši kako i opštinska premija za malinare nije isplaćena kako je obećano.
Naime, u aprilu su im za 2016. godinu isplatili samo 8 pfeninga umjesto obećanih 13 pfeninga. I to na dva puta po 4 pfeninga pa se Salkić s pravom pita gdje je nestalo obećanih 5 pfeninga više. Također, kaže da su počeli i s naplatom papirologije dok se ista procedrua u Sanskom Mostu ne naplaćuje.
"Svake godine u jesen i proljeće mora se u opštinu otići uvesti u poljoprivredni dnevnik što se sije, a to se naplaćuje 3 do 5 KM i vodi kao opštinska premija. No, ja ju nisam ni za što drugo dobio osim za malinu i kornišon.
Nema za poljoprivrednike ni jeftinije nafte ni kakvih drugih podsticaja.
Ako dijele plastenike, dobije ih netko tko živi u gradu i ima posao pa ga onda na kraju proda. Ima dosta raje koja bi radila i mogla živjeti od poljoprivrede da nije mita i korupcije", ljut je Hajrudin koji smatra kako će malinari, koji nisu uništili malinjake, pričekati cijene u 2018. godini, ali ako budu preniske, doći će do togalnog uništenja malinarstva.
Na pitanje koliko malinarima u ovoj situaciji pomažu različite inicijative i udruženja malinara, odgovara da nije član niti jedne takve skupine. Smatra da takva udruženja nisu pravi predstavnici malinara te da se moraju boriti za korist svih.
Tako je Salkić otvorio Facebook grupu Krajiški malinari koju, kako kaže, vodi jer mu je stalo.
A koliko malinarstvu mogu pomoći sami građani koji, kako istraživanja pokazuju, jedu malo malina i proizvoda od malina.
"Moja porodica jede maline cijele sezone. Nešto se ostavi za zimnicu, a nekada čak i kupimo nekakav proizvod od malina i to od domaćeg proizvođača. Osobno kupim proizvode od proizvođača iz Bosanske Krupe koji je prošle godine jedini na vrijeme isplatio malinu i to po dogovorenoj cijeni od 3,30KM.
A građani, oni jedu maline u malim količinama i više vole strane proizvode od domaćih.
Ne misle da kupovinom domaćih proizvoda jačaju domaću proizvodnju", upozorava Salkić te dodaje da bi svi potrošači trebali obratiti pozornost na domaće proizvode, ali i da sami proizvođači trebaju poraditi na kvaliteti proizvoda i načinu reklamiranja.
Salkić se osim malinarstvom bavi i pčelarstvom te ratarstvom. Ima pet sanduka pčela koje je zapravo uzeo zbog boljeg oprašivanja malina i ostalog voća.
"Dobro će doći i koji kilogram meda za porodicu. Ova je godina bila dosta loša za pčele pa nije bilo potrebe za vađenjem meda već ih treba prihranjivati tako da budu jače zimi. Ispaša je bila slaba zbog kasnih mrazeva i snjega.
Nikad se ne treba baviti jednim poslom u poljoprivredi jer ako bude loše za jednu vrstu, za drugu možda bude bolje.
Tako da sam ja imao 5,5 dunuma kukuruza i bio sam zadovoljan sa urodom. Naravno pšenica je isto dala zadovoljavajući prinos. Ove godine sam posijao hibridni ječam na 3 dunuma i 3 dunuma pšenice. Zato bih svima koji imaju zemlju preporučio da siju žitarice jer one nikad još nisu propale, a i nećete biti gladni. Osim toga, parcele neće zarastati u prašume", zaključio je Salkić.
Foto: Arhiva Hajrudina Salkića
Tagovi
Autorica
Kako đubriti voćke tokom proljeća?
Ključni dani za voće: Hoće li plodovi izdržati, kako će se hladnoća odraziti na rodnost?
Pepelnica breskve: Širenju zaraze doprinose i nove sorte?
Masline tretirajte ovim pripravcima, osim zaštite, spriječit ćete i širenje raka
Hajrudin S.
prije 6 godina
Hvala na tekstu koji je objavljen ,to je samo realnost.Steta sto par tih pohlepni ljudi(hladnjacara ) na balkanu mogu unistiti toliko ljudima jedinu egzistenciju da prezive i zato vecinom sva poljoprivreda se gasi zbog neisplativosti sto drzavne institucije nece da rade svoj dio posla .