Na mjestima ubušivanja gusjenice u plod javljaju se kapljice smole, po čemu se lako mogu uočiti napadnuti plodovi.
Šljivin smotavac (Grapholita funebrana) je raširen svuda gdje se uzgaja šljiva. U pojedinim godinama uzrokuje velike štete na čak više od 60 posto plodova, a posebno je štetna druga generacija koja napada pred berbu.
Crvljivi plodovi ranije dozrijevaju i mogu se koristiti samo za proizvodnju rakije. Ovaj leptir ima dvije ili tri generacije godišnje. Prezimljava gusjenica u čahuri ispod ispucale kore stabla, debljih grana i u drugim zaklonima.
Preobražaj u lutku je krajem marta, a leptiri izlijeću u aprilu, maju i početkom juna. Leptiri prve generacije polažu jaja kada plodovi dostignu veličinu lješnika. Ženka polaže jaja na njima ili na lišću u njihovoj blizini. Poslije piljenja gusjenice se ubušuju u plod koji prestaje rasti, dobiva plavičastu boju i otpada. Na mjestima ubušivanja gusjenice javljaju se kapljice smole, po čemu se lako mogu uočiti napadnuti plodovi.
U jednom plodu može biti više gusjenica. Nakon završenog razvoja, one odlaze u pukotine kore pri osnovi stabla gde se preobraze u lutku. Let leptira druge ili prve ljetne generacije počinje od kraja juna, a jaja polažu na plodove u zrenju. Maksimum leta je od početka do sredine jula i produžuje se do kraja mjeseca. Gusjenice druge generacije pričinjavaju veće štete i mogu uništiti više od 25 posto već razvijenih plodova.
Let leptira treće ili druge ljetne generacije traje od početka augusta do sredine septembra. Ljetne generacije se preklapaju. Inkubacija jaja traje od šest do 11 dana, potom izlazi larva koja se ubušuje u plod. Larve se hrane njegovim mesom i poslije 20 do 24 dana dostižu svoj puni razvoj. Potom napuštaju oštećene plodove i odlaze ispod kore drveta gdje ispredaju čahuru za prezimljavanje.
Intenzitet napada šljivinog smotavca može se smanjiti sakupljanjem i uništavanjem "crvljivih" plodova, struganjem i uništavanjem stare ispucale kore, kao i obradom zemljišta ispod šljiva čime se smanjuje napad druge generacije štetočine.
Kemijske mjere borbe se izvode u vrijeme piljenja gusjenica, a kako je let leptira dosta razvučen moraju se obaviti najmanje tri tretiranja. Upotrebljavaju se neki od sljedećih aktivnih materija preparata: acetamiprid (0,02 - 0,04 %), bifentrin (0,02 - 0,05 %), hlopirifos+cipermetrin (0,25 %), cipermetrin (0,015 - 0,03 %), lambda cihalotrin (0,02 %), deltametrin (0,05 %) i drugi. Mjere suzbijanja šljivinog smotavca podrazumijevaju praćenje ciklusa razvoja i u skladu sa tim primjenu insekticida različitih mehanizama djelovanja, uključujući i druge insekticide.
Tretmane je najbolje izvesti u periodu od završetka embrionalnog razvoja do ubušivanja gusjenica u plod šljive, najčešće od kraja maja do kraja juna, sa obaveznim ponavljanjem sredinom jula i početkom augusta. Tretiranja su u vremenskim razmacima, zbog preklapanja prvenstveno ljetnih generacija smotavca, koji zavise od rezidualnog efekta primjenjenih preparata.
Za prognozu ove štetočine koriste se feromonske zamke i obavlja se vizualna kontrola polaganja jaja u julu. Feromonske zamke omogućavaju efikasnu kontrolu leta mužjaka, daju sliku intenziteta napada i omogućavaju izbor pravog vremena za tretiranje insekticidima. Prag štetnosti je od pet do 10 ulovljenih leptira sedmično.
Tagovi
Autor