Gaji organsku malinu, teže je, ali isplativije

Kada je prošle godine zasadio dunum malina Ulfet ef. Brkić iz Dubrava kod Gradiške nije ni slutio da će postati lokomotiva u ovoj proizvodnji i to u srcu Lijevče polja. Nakon berbe teže od jedne tone malina u prvoj godini Ulfet je ubrzo zasadio još 1,5 dunuma, napravio sistem za navodnjavanje i ove godine očekuje odličan urod. Ulfet kaže da su sadnice u dobroj formi i da obećavaju odličan urod. Njegov primjer slijedili su i drugi, pa sada u Dubravama ima više od 12 dunuma zasada ovog cijenjenog voća. Ulfet se opredijelio na organsku proizvodnju, koja je specifičnija, ali i isplativija.

"Opredijelio sam se na organski uzgoj maline, bez klasične upotrebe hemijskih sredstava. Predstavnici jedne holandske kuće su lani došli i uzeli uzorak svih dijelova sadnice, a potom i zemljišta. Ustanovili su da se zaista radi od organskoj proizvodnji i moj malinjak je dobio službenu oznaku "3". Jedan takav malinjak nalazi se u Cazinu, a još jedan u susjednom Srpcu", kaže Brkić.

Organska proizvodnja maline je visokocijenjena. Ulfet kaže da nema problema sa plasmanom i da kilogram ovakve maline košta 4,5 maraka, za razliku od konvencionalne proizvodnje gdje kilogram prvoklasne maline košta 3,3 konvertibilne marke.

Prvi malinjak iznenadio Dubravce

"Kada sam se opredijelio za sadnju maline iznenadio sam sve komšije ovdje u Dubravama. Dubravci su odranije bili rekorderi u proizvodnji kukuruza, ali pokazalo se da se može gajiti i malina. Moj primjer uslijedilo je još nekoliko komšija i svi smo zadovoljni. Ponosan sam što sam ja bio inicijator ovoga posla, vjerujem da će se broj malinara u Dubravama povećavati iz godine u godinu", kaže ef. Brkić.

Brkićev komšija Muhamed Alagić takođe se opredjelio za uzgoj maline. Odmah u prvoj godini ostvario je solidan prinos i obećavajući prihod.

"Osmog juna prošle godine sam posadio maline i instalirao navodnjavanje kap po kap. Već do prvih mrazeva sam ostvario berbu od 300 kilograma i prodajući na malo zaradio 1121 marku. Ovo je zaista isplativ posao, koji garantuje dobru zaradu i prosperitet. Ubijeđen sam da uzgoj maline odvraća mlade ljude od namjere da napuštaju rodno selo i idu trbuhom za kruhom u inostranstvo", kaže Alagić.

Značajna pomoć Ministarstva raseljenih osoba i izbjelica FBiH

I Brkić i Alagić ističu u glas da im je u ovom poslu mnogo pomogao federalni ministar Edin Ramić. Osim putne infrastrukture baš u ovom dijelu Dubrava Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH pružalo je pomoć i u nabavci i distribuciji sadnog materijala nekoliko voćnih vrsta.

"Gospodin Ramić je imao sluha za naše potrebe i obezbijedio nam kvalitetne sadnice maline, aronije i šljive. Na taj način mladi ljudi su ostali u rodnom mjestu, obezbijedili su sebi prihode i neki od njih su odustali od eventualnog iseljavanja", kaže efendija Brkić, koji je takođe odradio veliki posao, jer je popunjavao obrasce za svoje komšije i na taj način omogućio pomoć od Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica FBiH.

Obojica novopečenih malinara vjeruju da će ova proizvodnja naići na nove pobornike, ne samo u Dubravama, već i u susjednim selima. Odlični uslovi za to postoje, a malinari su se pokazali i kao vrlo solidarni u svom poslu. Nesebično razmijenjuju iskustva i ideje, što rezultira dobrim prinosima i ostankom na selu. Ulfet je šetajući kroz malinjak izračunao da za jedan dunum treba 1.170 maraka za kontejnerske sadnice i 500 maraka za navodnjavanje, stubove i žicu, što je investicija od 1.700 maraka i već se vrati u prvoj berbi. Malinarstvo se, eto pokazalo isplativo i u srcu Lijevče polja. Dokazano je da su vjerovanja da u ovom kraju uspijevaju isključivo kukuruz, pšenica i povrće ipak prevaziđena.