Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mara de Bois
  • 04.07.2026. 12:00

Francuska mjesečarka rađa cijele godine: Ukusom podsjeća na šumsku jagodu

Mara de Bois mogla bi biti sorta jagoda koja bi se lako prodavala na tržištu. Nije teška za proizvodnju, a sadi se u avgustu.

Francuska mjesečarka rađa cijele godine: Ukusom podsjeća na šumsku jagodu
Foto: Bojan Kecman

Mara de Bois perspektivna je sorta jagoda za uzgoj. Plodovi su joj srednje krupni, okruglasti ili blago izduženi, a grmovi su bujni i visoki. Na otvorenom plodonosi od maja pa sve do novembra, a u plastenicima i duže, naročito ako se griju.

Prinos može biti i nekoliko kilograma po grmu jer dugo rađaju. Plodovi dobro podnose transport. Kao i kod svake jagode, poslije treće godine prinos počinje da opada, ali ako se dobro prihranjuje, taj period može znatno da se produži. Kao sorta, otporna je na sve bolesti, jedino manje, na pjegavost listova. Odlična je za proizvodnju po organskim principima.

Sadnja u avgustu

Što se tiče zemljišta, ova sorta voli dobro drenirana zemljišta s pH reakcijom od 6 do 6,5. Ne podnosi zabarena i vodom natopljena mjesta. Sadna mjesta trebalo bi da budu po 30 cm širine i dubine jer se korijen dobro grana.

jagoda
Sadnja se obavlja u avgustu, može i u septembru (Foto: Shutterstock/Anna Zelena)

U rupu sa dobro usitnjenom zemljom stavi se stajnjak ili organski, peletirani, stajnjak. Sadnja se obavlja u avgustu, može i u septembru, a na proljeće, u aprilu.

Razmak između redova i u redu trebalo bi da bude nešto veći, odnosno, 40 do 50 centimetara, prvenstveno zbog bujnih gmova. Na proljeće, oko živića ponovo se može dodati peletirani stajnjak na koji biljke vrlo dobro reaguju.

Jednostavna zaštita

Mara de Bois nema velikih zahtjeva što se tiče zaštite. Za dobar prinos dovoljna je ishrana peletiranim stajnjakom, a prije i poslije cvjetanja mogu da se, folijarno, dodaju organska đubriva s fosforom i kalijumom.

Iako je više pogodna za područja sa blažim zimama, dobro podnosi niže temperature. U zimu se grmovi mogu orezati do zemlje i prihraniti đubrivom kako bi se podstakao novi rast, na proljeće.


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

KLUB

#RuralFoto #proizvodnja Pčelarstvo u Bosni i Hercegovini, blizina Ozrena. Moji divni roditelji poljoprivrednici bave se pčelarstvom, uzgojem domaćih životinja i voćarstvom.Vrijedni pčelari brinu o svojim košnicama kako najbolje umiju i znaj... Više [+]