Efekti rezidbe vrhova krošnje šljiva na rast novih mladara

Nedostatak rezidbe koji ima za rezultat puštanje rasta grana u visinu i njihovo grananje nakon rezidbe, nikako ne pogoduje granama koje rastu u sredini i u donjem dijelu krošnje šljiva. Oslobađanje krošnje i bolja osvijetljenost dovode do rasta novih grana.

Pošto je šljiva u našim područjima uglavnom na podlozi džanarike, odsustvo rezidbe, nakon obavljene jake rezidbe, dovodi do divljanja grana i njihovog nekontrolisanog rasta u visinu i širinu.

Ne ostavljati jake grane na vrhu

Ovo se naročito dešava na vrhovima stabala jer se i u tom dijelu, često napravi dosta jakih rezova, odnosno, odstranjuju se deblje grane, gdje poslije raste više novih, koje s godinama jačaju, debljaju i šire se što dovodi do zagušenja srednjeg i najviše donjeg dijela krošnje.

Nakon dvije do tri godine, počinju da se suše grane u tim dijelovima, što dovodi do gubitka prinosa i njegovog prelaženja u gornje dijelove krošnje. Ukupan prinos po stablu se smanjuje, a dolazi i do ulaska bolesti i štetočina. Takve grane, zbog nedostatka svjetlosti, bivaju napadnute od drvenara, ili od gljivica koje uzrokuju moniliju, kao i od bakterija koje dovode do truleži i propadanja stabala.

Savijači i lisne uši već aktivni na šljivama - kako ih suzbiti?

Patogeni se razvijaju i u samom deblu pa dolazi do začepljenja provodnih sudova i još jačeg sušenja grana i samog debla. Korijen gubi funkciju, odumire pa se stablo staro deset i više godina, može bez problema drmusati i prelomiti, iako na sebi nosi plodove.

Svjetlost je najvažnija

Rezidbom viška grana u gornjem dijelu, prevođenjem na provodnicu, kao i rezidbom vodopija iz unutrašnjosti krošnje, dolazi do obezbjeđivanja najvažnijeg faktora - svjetlosti. Bez nje u unutrašnjosti krošnje, stabla ne mogu normalno da funkcionišu. Isto tako, ako se rezidba ne radi više godina, jakom rezidbom u svim dijelovima krošnje, a naročito u gornjem, dolazi do reakcije stabla i buđenja spavajućih pupoljaka koji počinju da puštaju prve listiće iz kojih će se kasnije razviti nove grane.

Takvih začetaka novih grana potrebno je ostaviti što više, naročito u donjem dijelu krošnje. One će za dvije do tri godine postati nosioci rodnosti. Nemojte se uplašiti ako u donjem dijelu krošnje ima dosta suvih grana. Potrebno je da se sve odrežu, najbolje do debla, jer će se i na taj način postići željeni cilj - aktiviranje spavajućih pupoljaka i rast novih grana.

Obavezna ljetna rezidba

Dakle, što se više reže stablo, jača će da bude njegova reakcija iz spavajućih pupoljaka. Ostavljanje previše jakih grana u gornjem dijelu koje zasjenjuju ostatak krošnje, dovodi do sušenja i propadanja stabala. Ipak, ništa se neće pomoći stablima ako se, nakon jake zimske rezidbe, ne uradi i ljetna jer će se u svim dijelovima krošnje pojaviti novi, jaki, mladari koji kod šljiva mogu da za godinu dana narastu i više od dva metra u visinu.

Kako zaštititi krošnju voćaka od mravi? Ljepljivim pojasem

Ovo je naročito slučaj ako je kišna godina i ako se voćke dobro prihranjuju. Neka vas ne zbuni to što će malo ko od stručnjaka preporučiti ljetnu rezidbu šljiva. Rezultati u praksi pokazali su da im itekako prija.