• Organska proizvodnja
  • 13.01.2020. 18:30

Đubrenje u organskim voćnjacima

Jesen i zima, odnosno period mirovanja voćaka pravo je vrijeme za osnovno đubrenje. U organskim zasadima u tu svrhu mogu se koristiti mnoga prirodna đubriva, ali najveći broj poljoprivrednika u našem okruženju prednost daje dobrom starom stajnjaku.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 380
  • 69
  • 0

U konvencionalnoj proizvodnji voća za osnovno đubrenje mogu se koristiti organska i mineralna, ali u organskoj proizvodnji isključivo đubriva organskog porijekla i to je u našim uslovima najčešće - stajnjak. Za ishranu biljaka i oplemenjivanje zemljišta u organskoj proizvodnji koriste se i organska, mineralna, ali i mikrobiološka đubriva koja se nalaze u pravilniku i spisku dozvoljenih sredstava. 

Jesensko đubrenje šljive

Najbitnije održati plodnost zemljišta

Za uspješnu organsku proizvodnju je prema riječima savjetodavca Zlatice Krsmanović prioritet održavanje plodnosti zemljišta, a ne đubrenje samog usjeva. "Đubrenje u organskoj proizvodnji usmjereno je na pravovremeno snabdijevanje zemljišta i obezbjeđivanje biljaka hranjivim materijama vodeći pri tom računa o njihovim gubicima. Od izuzetne je važnosti da se u organskim voćnjacima svake godine radi agrohemijska analiza zemljišta na osnovu koje kasnije i treba sprovesti đubrenje," navodi ona.

Stajnjak za đubrenje organskih voćnjaka treba da potiče sa organskih stočnih farmi ili sa gazdinstava sa ekstenzivnom stočarskom proizvodnjom, a preporuka je da se uvijek koristi dobro zreli stajnjak koji je dozrijevao minimum šest mjeseci, ali najbolje godinu dana. 

Koji je stajnjak najbolji?

"Kod nas se najviše koristi goveđi, ali sa istim efektom se može upotrebljavati i ovčiji, kozji i živinski samo je bitno da ga proizvođači dobro pripreme. Pod tim podrazumijevamo "pakovanje" stajnjaka na gomilu, u ljetnomm periodu i redovno zalivanje, a kada gomila dostigne visinu od dva metra, stajnjak bi trebalo pokriti i ostaviti da odstoji određeni period, najmanje šest mjeseci.

Krsmanovićeva objašnjava da se nakon perioda odležavanja, stajnjak izvozi na parcelu, rastura oko stabla ili u trake, što se obično radi u zasadima malina i kupina i odmah obradom unosi u zemljište i to na nekih desetak centimetara, a kod drvenastih kultura i malo dublje oko 15 cm. To je najbolje raditi u fazi mirovanja biljaka, kada opadne lisna masa. Količina stajnjaka zavisi od agrohemijske analize, ali se kreće oko 10-20-30 tona po hektaru, a njena preporuka je da se organski zasadi đubre svake jeseni ili svake druge godine. 

Stajnjak u jesen izaziva glodare

U organskoj proizvodnji postoji i mnoštvo drugih opcija

Iako je upotreba stajnjaka višestruko korisna za samo zemljište i njegovu strukturu u organskoj proizvodnji može se koristiti i osušeno, dehidrisano životinjsko đubrivo koje se veoma lako posljednjih godina može nabaviti u poljoprivrednim apotekama pod nazivom peletiran stajnjak.

"Prednosti ovog stajnjaka su što u sebi ne sadrži sjeme korova, lakše je za upotrebu, a i činjenice da se koriste daleko manje količine po jedinici površine. Količina korištenog granulisanog stajnjaka za organsku voćarsku proizvodnju je od 1-3 tone po hektaru," objašnjava Krsmanović.

Za ovu namjenu i glistenjak je veoma dobro đubrivo, s tim da ono zahtijeva veliko angažovanje, ali se vrijedi pozabaviti njegovom proizvodnjom. Kompost se može koristi u organskoj proizvodnji. Veoma lako se može napraviti, kompostiranjem otpadaka iz domaćinstva i poljoprivrednih gazdinstava, kao i raznih biljnih ostataka. 

Ipak, navike proizvođača idu u prilog stajnjaku

Po pravilniku koji propisuje šta se smije, a šta ne upotrebljavati u ogranskoj proizvodnji, može se koristiti i treset, ostaci poslije proizvodnje gljiva, ostaci uginulih crva i insekata, guano, proizvodi ili nus proizvodi životinjskog i biljnog porijekla, strugotina ili drveni ostaci, kompostirana kora drveta kao i drveni pepeo. 

Krsmanovićeva naglašava da sva predhodno navedena hraniva daju uspjeh u voćarskoj organskoj proizvodnji, ali da se na našem području ipak daje prednost zrelom stajnjaku koji pored toga što veoma povoljno utiče na plodnost zemljišta, veoma dobro utiče na strukturu i vodno vazdušni režim zemljišta. 


Tagovi

Voćarska proizvodnja Stajnjak Đubrivo Organska proizvodnja Plodnost zemljišta Mineralno đubrivo Kompost Zlatica Krsmanović


Autorica

Jelena Gajić Đokić

Inženjer voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav a posao novinara pružio joj je mogućnost da upoznam svoj kraj iz drugog ugla.