Jesensko đubrenje šljive

Đubrenje šljive u jesenskom periodu obavezna je mjera koju treba obavljati svake godine u nasadima ovog voća. Đubrenje obavljati nakon opadanja lišća i ulaska voćki u period mirovanja. Đubri se mineralnim i organskim hranivima. Količine đubriva i formulacije najbolje je odrediti kombiniranjem agrokemijske analize zemljišta i vizualnim stanjem nasada, odnosno, rodnim potencijalom za sljedeću godinu, porastom i brojem ljetorasta.

Od hranjivih tvari šljivi je najbitniji sadržaj kalijuma (K) u zemljištu i prilikom određivanja formulacije NPK gnojiva, prednost davati hranivima s povećanim sadržajem kalijuma. Sadržaj lakopristupačnog oblika kalijuma u 100 grama zračno suhe zemlje na dubini od 0 do 40 cm, trebalo bi biti minimalno 20 mg/100 grama zemlje.

Koje količine hraniva su potrebne šljivi?

Cilj đubrenja na zemljištima koja imaju optimalan sadržaj osnovnih hraniva je održavanje postojećeg povoljnog stanja, a u obzir prilikom određivanja količina uzima se gubitak hraniva koje voćke iskoriste za prinos i za vegetativan porast, prelazak hraniva u nepristupačne oblike i gubitak ispiranjem u dublje slojeve tla. Podaci za iznošenje hraniva iz zemljišta za prinos od 25 t/ha šljive su 80-100 kg/ha dušika, 20-50 kg/ha fosfora, 100-150 kg/ha kalija iz zemljišta što odgovara količini od 400 do 500 kg/ha NPK 6:12:24 ili 8:16:24 uz proljetnu prihranu sa 250 do 350 kg/ha KAN-a.

U nasadima gdje je sadržaj kalijuma minimalan ili ukoliko se vizualnim pregledom ustanovi slabiji porast ljetorasta, manji broj cvjetnih pupoljaka ili su mlađi nasadi koji slabije napreduju potrebno je povećati količine NPK gnojiva kako bi se podigao sadržaj kalija u zemljištu, a pojačanom prihranom azotnim đubrivima utjecati na bujnost voćki. Količinu potrebnih azotnih đubriva za đubrenje nasada u rodu podijeliti na dvije ili tri prihrane, prvu obaviti pred cvjetanje, a drugu u prvoj polovici maja.

Kalcifikacija je korisna mjera

Ako se radi o sortama šljive osjetljivim na virus šarke (Požegača ili Čačanska rodna), druga ili treća prihrana može se obaviti krajem maja. Razbacano azotno đubrivo je najbolje dopunskom obradom tanjuranjem ili frezanjem unijeti u zemljište, a u ekstenzivnim uvjetima gdje je nedostupna obrada gnojivo razbacati pred kišu. Ukupne količine KAN-a po stablu su od 500 grama do jednog kilograma, koje treba podijeliti na dvije ili tri prihrane.

Nedostatak fosfora je često povezan s povećanom kiselosti tla pa je kalcifikacija korisna mjera kojom se utječe na povećanje sadržaja lako pristupačnog fosfora. Potrebne količine vapnenog materijala razbacati po čitavoj površini pa obradom unijeti u zemljište.

Stajnjak razbacivati u širokom zamahu

Ukoliko se pored NPK gnojiva koristi zagorjeli goveđi ili ovčji stajnjak, količine NPK gnojiva mogu se smanjiti jer pored popravljanja strukture i karakteristika tla, sa 10 t/ha goveđeg stajnjaka, unosi se i oko 50 kg azota, 30 kg fosfora i 60 kg kalijuma. Stajnjak se iskorištava tri do četiri godine, a prve godine se iskoristi oko 50%.

U nasadu šljive u punoj rodnosti NPK gnojivo i stajnjak ne razbacivati uz deblo već nešto šire od projekcije krošnje ili po čitavoj površini ako je manji međuredni razmak. Odmah nakon razbacivanja osnovnom obradom gnojivo unijeti u zemljište. 

Autor: dipl. inž. voćarstva i vinogradarstva, Đorđe Sovilj, Savjetodavna RS