Pored mogućnosti pojave pjegavosti lista, u fenofazi zrna graška primjenjuju se insekticidi kako ne bi došlo i do pojave ušiju i višnjinog surlaša.
Temperaturne oscilacije i česte padavine spriječili su mnoge poljoprivrednike da izvrše tretiranje višnje pesticidima u pravom trenutku zbog nemogućnosti ulaska traktorom u njivu. Čak i oni koji su uspjeli u nekom periodu dok je višnja cvjetala, zbog nešto nižih temperatura, sredstvo na bazi ciprodinila ne djeluje ukoliko je temperatura niža od osam stepeni.
Inženjer zaštite bilja Jovan Milenković napominje koliko je važno da se sve kockice sklope kako bi se zaštita obavila pravilno i efikasno.
"Kada je višnja bila u fenofazi bijelih balona, učestale kiše nisu dozvolile poljoprivrednicima da uđu traktorom u njivu, samim tim je tretman fungicidima morao biti pomjeren za neki dan, što je pogodovalo pojavi monilioze čiji simptomi se vide nakon precvjetavanja. Takođe, period cvjetanja, umjesto sedam do 10 dana, trajao je skoro 20 što je dodatno uticalo na pojavu monilioze", kaže Milenković i dodaje da je najbitnije da sada poljoprivrednici obave rezidbu i uklanjanje oboljelih dijelova biljke, kako se patogen ne bi dalje širio kroz grane i stablo.
S obzirom da je monilioza u određenoj mjeri smanjila rod ove godine, dalju zaštitu višnje ne treba zaboraviti, pa se u fenofazi zrna graška vrši tretiranje fungicidima protiv pjegavosti lista čiji je prouzrokovač Blumeriella japii.
"Pjegavost lista kod višnje čiji je prouzrokovač Blumeriella japii izaziva prijevremeno opadanje lišća tokom ljeta, što može dovesti do umanjenja roda naredne godine, jer biljka nije imala list kojim bi hranila rodne pupoljke. Ova gljiva prezimljava u opalom lišću, a infekcija se ostvaruje tokom maja mjeseca i kasnije. Simptomi se javljaju na listu u vidu crveno-ljubičastih pjega koje se šire od ivice lista ka sredini", ističe naš sagovornik i dodaje da se u fenofazi zrna graška primjenjuju fungicidi na bazi kaptana i dodina kako bi se spriječilo ostvarenje zaraze.
Prema Milenkovićevim riječima, pored mogućnosti pojave već pomenute bolesti, u fenofazi zrna graška primjenjuju se insekticidi kako ne bi došlo do pojave ušiju i višnjinog surlaša.
"Uši ne mogu nanijeti ekonomski značajnu štetu, osim u zapuštenim višnjarima, jer primjena insekticida počinje već u fazi precvjetavanja i uglavnom je efikasna. Isti insekticid djeluje na obje vrste štetočina, pa se zato koriste sredstva na bazi acetamiprida ili deltametrina", ističe naš sagovornik i dodaje da se višnjin surlaš ubušuje u plod i hrani košticom, pa iz tog razloga plod izgleda kao da je pogođen gradom, što ga prilikom klasiranja svrstava u nižu klasu.
"Kako bismo spriječili pojavu patogenih bolesti, ostvarenje zaraze i napad insekata koji nanose štete višnji i drugim koštičavim voćnim vrstama neophodno je primijeniti preventivne mjere od kojih su najznačajnije uklanjanje oboljelih dijelova biljke, blagovremena obrada zemljišta u redu i između redova, kako bi se uništile prezimljavajuće forme patogena kao i redovna i blagovremena primjena pesticida", završava Milenković.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
