Bez obzira koliko su ove uobičajne mjere zaštite voćnjaka, mnogi poljoprivrednici ne znaju zašto su one i zaista važne. Plavim prskanjem i krečenjem, ne samo da se čuva zdravlje biljke i priprema za prezimljavanje, već se osigurava njen prinos za narednu godinu.
Jesen, ali prije svega deseti mjesec u godini, odlikuje se promjenom vremena u smanjenjom broju sunčanih sati, povećanja magle i sve niže temperature, a naročito u pojavi mraza. Prema riječima diplomiranog inženjera zaštite bilja, Lidije Vulović, baš ovaj momenat je pravi da se započnu radovi u voćnaku i biljke adekvatno pripreme za zimu:
"Odmah poslije berbe, sa uklanjanjem suhih i preostalih plodova, potrebno je pokupiti i sve suhe grane i grančice, iznijeti ih iz voćnjaka i zapaliti".
Ovo je tek prva mehanička mjera koja osigurava da se paraziti koji prezimljavaju ne zadrže u opalom lišću, suhim granama, pa i preostalim plodovima, koji na voćkama ili na zemljištu mogu biti izvor infekcije za narednu godinu. Manji rod ili sušenje voćke često je posljedica tih prezimjelih patogena.
"Sljedeći korak je jesenje plavo prskanje voća. Za jesenje prskanje koriste se bakarni preparati, iz kojih oslobođeni bakarni joni imaju bakaricidno i fungicidno djelovanje. Ovim prskanjem treba zaštititi stablo i njegove grane i grančice od brojnih patogena koji prezimljuju na kori i u pukotinama kore, rak-ranama, mumificiranim plodovima i slično. Mogu se koristiti svi bakarni preparati", kaže Vulovićeva.
Prskanje treba obaviti kada je lišće od 50 do 70 posto opalo, po suhom i sunčanom vremenu, kako bi prskanje imao efekta. Ukoliko nastupi period vlažnog vremena i temperature iznad 0°C, prskanje treba ponoviti kada opadne veći dio lista. Ovo važi za zasade u kojima je prisutna smolotočina i drugi simptomi propadanja tkiva.
"Propust učinjen izostavljanjem plavog prskanja ili njegovim nekvalitetnim izvođenjem na koštičavom voću ne može se korigirati u proljeće. Jesenje plavo prskanje je korisno i potrebno i u zasadima jabučastog voća", uvjerava stručnjak za zaštitu bilja.
Plavim prskanjem i krečenjem, ne samo da se čuva zdravlje biljke i priprema za prezimljavanje, već se osigurava njen prinos za narednu godinu.
Još jedna korisna agrotehnička mjera u voćnjaku je krečenje stabala. Ova mjera ne štiti samo od patogena, već prvenstveno od niskih temperatura, kakve dolaze sa narednim godišnjim dobom.
"Glavni razlog zbog kojih se stabla voća kreče je sprječavanje pojave mrazopuca kore, odnosno uzdužnog pucanja kore, kao i uništavanje lišajeva i mahovina koji su idealna osnova za prezimljavanje štetnih organizama koji kasnije štete biljci", objašnjava Vulovićeva.
Uloga krečenja je da sa ranim proljećem i čestim oscilacijama u temperaturi odbija sunčevu svjetlost i toplotu. Upravo kada se voćka zagrije, kreće sa vegetacijom, što može biti pogubno ako naglo zahladni. "Sokovi" koji krenu kroz voćku, zbog naglog zahlađenja, mogu izazvati smrzavanje, koje dovodi do pucanja sprovodnih snopića, kapilara i kore, odnosno do pojave mrazopuca.
"Upravo ta mjesta mogu biti u rano proljeće idealna staništa za razvoj gljivičnih i bakterioloških infekcija. Krečenjem stabla pomjeramo kretanje voća u proljeće, pa izbjegavamo štete na stablu i pupoljcima uslijed pojave ranih proljećnih mrazeva i naglih temperaturnih kolebanja. Ukoliko dođe do spiranja kreča, treba ponoviti krečenje krajem zime", napominje Vulovićeva.
Foto: Snježana Kratz, Julijana Kuzmić
Autorica
