Borovnica - grmasta biljka osjetljivih plodova

Borovnica je listopadni grm koji pripada porodici Erika Vrijesovki (Ericaceae). Ova biljka je otporna na zimu i bez problema podnosi temperature od -20, pa čak i -25°C, a ukoliko je prekrivena snijegom, može podnijeti i niže temperature.

Europska borovnica (Vaccinum myrtillus) raste kao divlja biljka u mnogim europskim zemljama, pa tako i kod nas. Izvan prirodnog staništa vrlo se teško uzgaja.

Američka borovnica (Vaccinum corymbosum) suvremena je sorta, mnogo produktivnija od male europske vrste iako se smatra da je manje ukusna. Doseže visinu od jednog ili dva metra i stvara 1-3 kg, a nekad i do 10 kg ploda po jednom grmu. Ujesen je vrlo dekorativna jer joj lišće pocrveni. Uspješno rodi samo na osunčanim mjestima, pa treba pažljivo birati izbor za lokaciju.

Kiselo tlo preduvjet uspešnog uzgoja borovnice

Kao i divljim srodnicima koji rastu na tresetištima, kultiviranim borovnicama treba kiselo tlo. Pogledom na lokalne biljne vrste lako se odredi kakvo je tlo u vrtu. Velika paprat, štipavac, zanovijeti i naprstak biljke su koje vole kisela tla. Ukoliko tlo nije odgovarajuće, borovnice se mogu uzgajati i u velikoj posudi napunjenoj kiselim kompostom. Kako joj u vrijeme vegetacije treba dosta vlage, u ljetnom periodu, kada su temperature visoke, a u zemljištu nedostaje vlage, potrebno je zasade borovnice navodnjavati.

Proces sadnje

Za sadnju borovnice potrebno je iskopati jamu širine 50 cm i napuniti mješavinom jednakog omjera kiselog komposta, lisnog humusa ili humusa od borovih iglica i dobro razgrađenog vrtnog komposta. Biljke se sade na razmaku od 1,5 metara. Da bi se tlo obogatilo, svake godine treba biljkama dodati sloj mahovine ili kiselog lisnog humusa, odnosno prihraniti kiselim biljnim hranivom.

Šta treba znati o berbi borovnice?

Za berbu je samo jedno rješenje - mnogo strpljenja i branje rukom. Plodovi ovog voća veoma su osjetljivi pa je prilikom berbe potrebno obratiti posebnu pažnju. Plodovi se beru u ranim jutarnjim satima, za vrijeme hladovine, a peteljke se skidaju ručno ili češljevima specijalno namijenjim tom poslu. Borovnice se, ovisno o klimatskim uvjetima i sorti, beru tri do sedam puta u razmaku od 5-8 dana. Berba najčešće traje 6-8 tjedana, a beru se u plitke gajbice, dok se kasnije prepakiravaju u male, ali opet plitke posudice, kako bi tijekom transporta bilo što manje gubitaka, jer se radi o zaista osjetljivom voću.

Partner za oprašivanje

Kultivirane borovnice trebaju partnera za oprašivanje kako bi urod bio što bolji. Za sigurno međuoprašivanje, posade se dvije različite sorte koje cvjetaju istodobno. To mogu biti rane sorte čiji plodovi dozrijevaju u julu i kasnije sorte koje dozrijevaju u augustu i septembru.

Foto: Darryl Vest/bigstockphoto.com