Borba protiv biljnih patogena trenutno u fazi bubrenja pupoljaka

Biljne bolesti i štetočine prisutne su u voćnjacima i povrtarskim usjevima, a iz godine u godinu se primjećuje da se pojavljuju sve ranije u sezoni, ali i tamo gdje ih ranije nije bilo. Tome su najviše doprinijele klimatske promjene, ali i ljudske aktivnosti koje su kroz međunarodnu trgovinu i transport omogućile nenamjerno prenošenje bolesti i štetočina u nova staništa.

Praćenje karantinskih bolesti i štetočina

Praćenje karantinskih biljnih bolesti i štetočina trebale bi pratiti stručne službe i uprave za zaštitu bilja te biološke laboratorije. Oni rade odgovarajući monitoring na osnovu kojeg daju preporuke poljoprivrednim proizvođačima šta treba da rade.

"Karantinske biljne bolesti i štetočine na našem području u određenoj mjeri su prisutne, ali poljoprivrednici manje obraćaju pažnju na njih" kaže stručnjak za zaštitu bilja, dr Vesna Janković.

Svake godine voćari se susreću sa ekonomski značajnim organizmima koji imaju svoju ulogu u količini prinosa i za sada se još ne zna kakva će godina biti po tom pitanju.

"Ono što znamo je da je ova zima bila relativno blaga i nije bilo niskih temperatura koje bi mogle smanjiti infektivni potencijal za prouzrokovače biljnih bolesti kao i brojnost jaja insekata i grinja. Ono što sada možemo je da pratimo tu brojnost", navodi Janković.

Kreće se sa jesenjom zaštitom

Najvažnije je da se dođe do najboljeg odnosa zdravog ploda i maksimalno dozvoljenom ostatku pesticida, kako bi se voće moglo prodati i na domaćem, ali i na inostranom tržištu.

"Dobri i iskusni voćari znaju da zaštita ne počinje sad, ove godine, već je to posao koji počinje na jesen. U nekim zasadima zaštita počinje odmah nakon berbe, a određeni tretmani se rade i kada opadne lišće. Takvi voćni zasadi su ušli u zimu pripremljeni i primjenom preparata za zaštitu u tom periodu uticalo se na zimsko prezimljavanje patogena koji su prouzrokovači biljnih bolesti, a to se prije svega odnosi na brojnost jaja insekata i grinja", napominje Jankovićeva.

Faza bubrenja pupoljaka

Poljoprivrednicima sada predstoji zaštita u fazi bubrenja pupoljaka koji će uticati na smanjenje brojnosti patogena za ovu godinu.

"U prvom ovogodišnjem tretmanu, koji se obavlja u feno fazi, odnosno u fazi bubrenja pupoljaka, može se uticati na prouzrokovače biljnih bolesti u zasadu šljive i to je rogač šljive. To je šupljikavost lista šljive, monulioza koštičavog voća, razna bakteriozna oboljenja u zasadima maline i kupine, odnosno sprječavanje sušenja lastara, a što se tiče prezimljavajućih formi insekata i grinja, utiče se na smanjenje njihove brojnosti."

Rezidba voća još uvijek je aktuelna i to je jedna od mehaničkih mera kojima se suzbijaju prezimljavajući oblici patogena.

"Sa pravilnom rezidbom izbacuju se suhe grane i grančice, mumificirani plodovi u kojima prije svega preživljavaju patogeni i u kojima su i insekti i grinje i to je jedna od mjera koju voćari sada rade."

Preparati na bazi bakra sa mineralnim uljem

Zasadi maline i kupine su još uvijek u fazi mirovanja, dok se zasadi šljive nalaze u fenofazi od mirovanja do početka bubrenja pupoljaka.

Sorta stenlej nalazi se u fenofazi mirovanja, a čačanska ljepotica i čačanska rodna su u fazi početka bubrenja pupoljaka. U ovom periodu preporučuje se primjena preparata na bazi bakra uz dodatak mineralnog ulja. Tretman treba sprovesti u najtoplijem dijelu dana, kada je vrijeme mirno i bez vjetra. Biljke treba dobro "okupati", a optimalna temperatura je oko sedam stepeni kako bi se izbjegla opasnost od izmrzavanja.