Biostimulatori u zaštiti maline od mraza - dobije se više nego što se uloži?

Prošlu godinu je obilježila najveća otkupna cijena maline do sada. Međutim, visoka cijena bila je samo posljedica slabog roda, desetkovanim sušom. Kako nam je objasnio stručnjak za jagodičasto voće Aleksandar Leposavić, izdanci koji ove godine treba da donesu rod, u 75 posto zasada u susjednoj Srbiji, nisu postigli odgovarajući dužinu.

"Sve to uslovljava da ni ove godine nećemo imati stabilizaciju prinosa, ali za sada su još uvijek biljke u mirovanju. Zbog manjih dimenzija plodonosnih prirasta, sam njihov potencijal je, u odnosu za ono što bi bio normalan rod, za 30 posto slabiji", kaže Leposavić za Agroklub.

Na sve ovo, kasni proljetni mrazevi mogu dodatno da ugroze rod "crvenog zlata".

"Izmrzavanje je problematično kada biljka nespremna uđe u proces fiziološkog mirovanja, uslijed prekomjernog prihranjivanja, đubrenja, prekomjernog zalivanja vodom ili produženje vegetacije kada još uvek ti nadzemni prirasti nisu dovoljno sazreli."

Jesu djelotvorni, ali nisu "čarobne vodice"

Kako bi voćari zaštitili svoje zasade od ove vremenske nepogode, primjenjuju sistem zadimljavanja, orošavanja ili vještačke kiše, postavljanje protivgradne mreže sa "keep-in-touch" sistemom, ali i biostimulatore. Kada govorimo o posljednjim, riječ je o fiziološki aktivnim materijama koje biljkama pomažu u rastu i razvoju. Ali ne samo to. Poboljšavaju metabolizam i diobu ćelija, potpomažu vegetativni razvoj i pojačavaju otpornost biljke na nepovoljne klimatske uslove i bolesti.

"Djelotvorni su, ali u sadejstvu sa primjenom svih potrebnih mjera njege i zaštite zasada, daju dobar efekat. Ali ako se pretjera ili ako postoji ta neka neproporcionalnost u rastu izdanaka, uslijed pređubrenosti, prekomjernog zalivanja u određenoj mjeri - nisu čarobne vodice da anuliraju sve te neke propuste u tehnološkoj nedisciplini", realan je Leposavić.

To su preparati na bazi aminokiselina, algi, hormona, bakterija i primjenjuju se najčešće sa ciljem eliminacije štetnog uticaja stresa na biljku. A, ono što naglašava naš sagovornik jeste da se uvijek biraju oni na bazi hormona biljnog porijekla, a nikako životinjskog.

"Treba da vode računa, pošto je većina tih sredstava fotonestabilna odnosno efekat se smanjuje ako se primjenjuje sredstvo pri jakom osunčavanju. Također, dobar dio tih sredstava se ne smije koristiti ako se primjenjuju akaricidi - sredstva protiv grinja, jer dobar dio tih biostimulatora nije kompatibilan i ne treba ih primjenjivati u istoj smjesi."

Stimulacija hormona

Kako zapravo, na primjer, preparat na bazi algi, djeluje na biljku, pojasnio nam je diplomirani inženjer poljoprivrede iz kompanije Algo Tehnology Slavko Kesić.

"Imamo preparat visoko koncentrovanog rastvora čiste mrke alge, koji koristimo za stresne uslove abiotičkih i biotičkih faktora, pa tako i kod zaštite od mraza. Hemijski sastav alge je takav da je bogata aminokiselinama, oksidima, giberelinima. Suština je da ona stimuliše hormone. Dakle, biljka ima u sebi hormone rasta, a one iz alge prepoznaje kao svoje u fazi pred cvjetanje i stimuliše se", objašnjava nam Kesić i dodaje da pošto je hemijska struktura slična, samim tim daje efekte i u ostalim fazama - bolje oplodnje, boljeg roda i kvaliteta.

Da biostimulatori nemaju ulogu samo zaštite biljke od stresa; mraza, vrućina, hladnih talasa, oštećenja od insekata i drugog, već doprinose efikasnosti ishrane i jačanju prirodne otpornosti prema patogenima i štetočinama, potvrdio nam je i inženjer zaštite bilja kompanije Hoya V.S. doo Dušan Karimanović.

"Do sada smo koristili aminokiseline biljnog porekla, koje se primjenjuju kad biljke olistaju. Aminokiseline su nešto što biljka sama proizvodi, ali problem je to što u momentu kad naiđe stres, potrebna joj je veća količina aminokiselina. One joj daju i azot u organskom obliku koji joj omogućava da lakše prevaziđe stresne situacije izazvane klimatskim promjenama.

Biostimulativno dejstvo se ogleda i u tome što joj pomaže u rastu, razvoju i formiranju plodova", objašnjava nam Karimanović čija će firma uskoro predstaviti tržištu nov preparat, odnosno promotora biljnih hormona, koji blokira lučenje etilena, odnosno hormona stresa.

Najbolji efekat primjenom pred mraz

Bogato i višestruko dejstvo ovih materija ne bi bilo potpuno, ne samo bez prethodno pravovremeno primijenjenih agrotehničkih mjera, nego i pravog vremena primjene. U slučaju novog Hojinog preprata, ta primjena mora biti od 24 do osam sati prije najavljenog mraza, a kod drugih i kraće.

"Moja pretpostavka je da biostimulatori štite bar 80 posto. Ali, ako se reaguje na vrijeme, zaštita može da bude i 100 posto. Ima situacija kada morate da ih koristite u roku od sat-dva, a mi nismo svi tako blizu maline, a nemamo mjerne, ni bazne stanice koje će da ukazuju kad će mraz, da bismo reagovali istog momenta", kaže malinar iz Kosjerića u Srbiji, Željko Jakovljević koji pod ovim voćem ima 1,2 ha vilameta, a uskoro sadi i enrosadiru - takozvanu malinu budućnosti.

Velika potražnja za bh. malinama, očekuje li se rast cijena?

"Biostimulatore uvijek koristim kad će promjena vremena, bez obzira da li će na gore ili na bolje, da bi se malina prilagodila. Jednostavno, tu gdje je gajim prvi mrazevi su uvijek problem. Najveći dio se koristi kad još plod nije krenuo da se razvija, naravno da utiče i na plod, a meni je svakako kvalitetan jer ulažem puno u uzgoj."

Osim toga, ovi preparati su najčešće pogodni za upotrebu i u organskoj poljoprivredi - nemaju karencu.

"Mi idemo litru po hektaru, u zavisnosti koja je kultura u pitanju. Što se tiče ovih preparata, mi ih koristimo i u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu, širok je dijapazon, a važno je kako se i sprovela agrotehnika", kaže Kesić.

Odnos uloženog i dobijenog

Pakovanje biostimulatora u bocama od 0,75 do jednog litra, razlikuju se u količini vode sa kojom se rastvaraju, a obično se boca primjenjuje na jedan hektar. S druge strane, na primjer, sistemi za orošavanje koji se najčešće koriste kao odbrana od mraza, osim svoje konstrukcije zahtijevaju i primjenu velike količine kubika vode, pa su samim tim i skuplja investicija.

Na pitanje, koji je, kada se sve uzme u obzir, sistem bolji, malinar iz Kosjerića nema nedoumica.

"Biostimulatori sigurno! Ne samo da orosite biljku, vi je tako i nahranite. Oni daju nešto dodatno", kaže Jakovljević.

Odnos uloženog i dobijenog kod ovih materija je zadovoljvajući, ocjenjuje i Leposavić.

"Tu je jako dobra proporcija u odnosu uloženog i dobijenog i preporuka i jeste da se u zavisnosti, ne samo što se tiče biostimulatora nego i drugih sredstava koja se koriste, da to bude 10 do 15 posto u odnosu na ukupne potrebe biljaka za mineralnim hranivima i tim stimulativnim sredstvima", kaže stručnjak za jagodičasto voće.