BiH je dvanaesta u svijetu po izvozu maline

Bosna i Hercegovina je prethodnih godina zauzela dvanaesto mjestu u svijetu po izvozu maline. Samo u 2016. godini naša zemlja izvezla je maline u vrijednosti od 55 miliona KM. Za to je neophodna dobra opremljenost i skladištenje kao i nabavka hladnjača. Jedna od hladnjača se nalazi i u središnjoj Bosni.

Od proizvodnje malina živi veliki broj domaćinstava u Bugojnu, ali i u cijeloj BiH. Kompanija Starnet jedna je od otkupljivača maline na području Bugojna i srednje Bosne te sarađuju sa skoro 1.200 kooperanata. Pored otkupa posjeduju i vlastite zasade maline na površini od 11 hektara gdje proizvode organsku malinu, kupinu i jagodu.

"Usmjereni smo na organsku proizvodnju, jer mislimo da je organska proizvodnja budućnost", istakao je Tihomir Pocrnja, direktor kompanije Starnet.

Pored maline, Starnet je u planu raditi i preradu gljive, a dodatno je obezbjeđen prostor i napravljena hladnjača za zamrzavanje 300 tona voća.

Neophodna pomoć države

Budućnost proizvodnje jagodičastog voća je velika, međutim svakako bi se u razvoj trebala uključiti i vlast. Poznato je da u regiji država itekako potpomaže razvoj jagodičastog voća, no u BiH smo prepušteni sami sebi pa su velika kreditna zaduženja kompanija nužna. Jedno od rješenja svakako bi bilo pojačati subvenciju i proizvođačima i otkupljivačima, što je generalno problem u našoj državi.

Trend rasta i razvoja proizvodnje jagodičastog i bobičastog voća je u konstantnom usponu. Svake godine naša zemlja udvostručuje proizvodnju i izvoz maline na zahtjevno evropsko tržište i upravo zbog povećanog izvoza došlo je i do velikih problema. Poljoprivredni proizvođači pored nedovoljne educiranosti, znanju i vještinama ne daju prevelik značaj.

Stručna pomoć je od velike važnosti

Tehnolozi i agronomi u BiH imaju važan zadatak, a to je da se proizvodnja maline po pojedinačnom zasadu podigne na veći nivo te da budemo dio pozitivnog prosjeka kao što je to bilo i predhodnih godina. Vrlo često se desi da zbog nedovoljne edukacije proizvođači ne mogu prepoznati bolesti koje napadaju nasade,pa liječenje nasada tretiraju pogrešnim sredstvima i metodama.

Iako su proizvođači marljivi i rade na proizvodnji, izvoz u Evropsku Uniju je svakako otežan, dijelom zbog povećane proizvodnje imamo situaciju koja se naziva nekontrolisana proizvodnja. Stoga je neophodno posvetiti se struci te poštovati savjete i uputstva agronoma, kako bi ovaj posao opstao na ovom području.

Foto: Bigstockphoto/Ashtray

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor