Patogen maline potencijalna je opasnost tamo gdje zemljište ostaje hladno i vlažno tokom dužeg dijela godine
Phytopthora fragariae var. rubi, odnosno, plamenjača korijena malina, teška je za kontrolu, jer prezimljava u zemljištu kao oospore koje mogu pokrenuti epidemije u narednim godinama. Za kontrolu ove bolesti u proizvodnim zasadima predlaže se pristup koji uključuje uzgoj otpornih sorti maline, fungicide i fumigante, ali uz izbjegavanje vlažnih zemljišta.
Patogen maline potencijalna je opasnost tamo gdje zemljište ostaje hladno i vlažno tokom dužeg dijela godine. Predstavlja ozbiljnu opasnost za sve regione gdje se uzgaja malina.
Brojni fungicidi kao što su mefenoksan (preparat Ridomil) i fosforna kiselina (preparati: Aliet, Agri-Fos i Rampart) pokazali su se efikasnim u kontroli truleži korijena maline, iako se može razviti izvjesna otpornost na patogene. Primjena se vrši u jesen i proljeće tako da se raspršivanje usmjeri na zemljište u osnovi izdanaka. Preparati se moraju smjenjivati da ne dođe do pojave rezistentnosti.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske proizvođačima predlažu da se izvedu četiri aplikacije na nadzemnim organima i to: u jesen, početak septembra, prije početka jesenjih kiša i 3-4 nedjelje nakon toga, i u proljeće, u momentu izbijanja pupoljaka i 3-4 nedjelje nakon toga.
Natapanje zemljišta mefanoksamom (neoficijelni naziv za metalaxyl-M) tj. zalijevanje svake biljke sa po 0,2 litre 0,2% rastvora Ridomil Gold-a (metalaksil + bakar) ili Ridomil MZ (metalaksil + mankozeb) u jesen ili proljeće prije kiša, daje dobru hemijsku zaštitu.
Ukoliko se tretira zemljište, treba omogućiti što bolji kontakt preparata i korijenovog sistema. Potrebno je odmah zaliti ili tretiranje obaviti neposredno prije kiše radi što boljeg raspoređivanja i usvajanja preparata u zoni korijenovog sistema.
Preporuka je da se u zasadu maline koristi fungicid Ridomil Gold MZ Pepite u količini: 2,5-5,0 kg/ha uz utrošak 1.000 l vode/ha, primjena se vrši zalijevanjem u trake širine 30-40 cm, prije cvjetanja i poslije berbe. Na zbijenim, teškim i vlažnim zemljištima, kao i kod jako osjetljivih sorti maline, upotreba hemijske zaštite manje je efikasna.
Još jedan alat za upravljanje je solarizacija zemljišta, koja koristi sunčevo zračenje za zagrijavanje zemljišta ispod providne plastične folije do temperatura koje su štetne za patogene koji se prenose zemljištem.
Solarizacija cilja mezofilne organizme, koji uključuju većinu biljnih patogena i štetočina, bez uništavanja termotolerantnih gljivica i Bacillus spp. Za kontrolu ove bolesti predlaže se integrativni pristup upravljanju, uključujući razvoj otpornih sorti maline, fungicide i fumigante, i izbjegavanje vlažnih zemljišta.
Trulež korijena maline: Prenosi se sadnim materijalom i zalijevanjem
Sadnja malina na grebenima (okopavanje) standardna je praksa širom svijeta za poboljšanje drenaže i aeracije, a u nekim zemljištima, poboljšava rast biljaka i prinose plodova. Izvjesna kontrola takođe se može postići dobrim agrotehnološkim praksama, posebno poboljšanjem drenaže.
Dakle, nakon berbe potrebno je nastaviti s praćenjem eventualne pojave simptoma plamenjače, naročito u jesen kada počnu kiše. Tokom ljeta, zasadi se moraju navodnjavati ali treba paziti na količine navodnjavanja, odnosno, ne stvarati višak vode u zoni korijena.
Tagovi
Autor