Prvi korak koji treba preduzeti nakon berbe je sakupljanje oštećenih i zaraženih grana, plodova i drugih biljnih dijelova koji mogu biti izvor infekcije u narednoj vegetacionoj sezoni.
U našim agroekološkim uslovima berba većine voćnih vrsta traje tokom ljetnih i jesenjih mjeseci. Međutim, radovi u voćnjaku se tada ne završavaju. Naprotiv, potrebno je obaviti niz mjera kako bi se stabla što bolje pripremila za period mirovanja.
Prvi korak koji treba preduzeti nakon berbe je sakupljanje oštećenih i zaraženih grana, plodova i drugih biljnih dijelova koji mogu biti izvor infekcije u narednoj vegetacionoj sezoni. S obzirom na to da mnogi prouzrokovači bolesti kao i štetni insekti i grinje prezimljavaju u opalom lišću, rak ranama i mumificiranim plodovima, potrebno je ukloniti ih što dalje od zasada i spaliti. Zaražene grane treba orezati do zdravog tkiva, a makaze dezinfikovati alkoholom kako se bolest ne bi prenijela na zdrava stabla. Ukoliko su rane od rezova veće preporučuje se premazati ih kalemarskim voskom.
Primjena organskog i mineralnog đubriva na jesen je jedna od ključnih mjera koja, ne samo da utiče na održavanje plodnosti i strukture, već i na budući prinos voća. Osim toga, hranljive materije poboljšavaju otpornost voćki na nepovoljne uslove tokom zime, a kasnije i na porast i kvalitet. Voćarima se savjetuje da prije primjene đubriva odrade agrohemijsku analizu kako bi bili upoznati sa količinom organske materije, kao i sadržajem esencijalnih, makroelemenata u zemljištu. Različite voćne vrste imaju drugačije potrebe za hranivima.
Ne čekajte ni dan: Koliko gnojiva sada aplicirati oko stabala?
Na primjer, šljiva zahtijeva oko 120 kilograma azota, 30 do 40 kilograma fosfora i oko 160 kilograma kalijuma po hektaru. Količina čistog azota za jabuku iznosi oko 80 kilograma, dok je potreba za fosforom ista kao kod šljive, a za kalijumom nešto manja, oko 140 kilograma po hektaru.
Važno je istaći da se ukupna količina fosfora i kalijuma primjenjuje na jesen, kao i trećina azota, dok ostatak ide na proljeće. Nakon đubrenja poželjno je obaviti freziranje kako bi se hraniva unijela u dublje slojeve zemljišta. Primjenom ove agrotehničke mjere poboljšava se struktura i vodno vazdušni režim, a vrši se na dubini do 15 centimetara kako se ne bi oštetio korijenov sistem biljaka.
Neposredno prije početka mirovanja, kasno u jesen, potrebno je krečenjem zaštititi stabla od štetočina i niskih temperatura. U te svrhe se koristi isključivo bijela boja, a krečenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, na temperaturi iznad nule. U 25 litara vode pomiješati 250 grama sumpora i 5 kilograma negašenog kreča, a potom dobro promiješati, ostaviti da odstoji, pa premazati stabla.
Sljedeći korak je hemijski tretman voćaka preparatima na bazi bakra i mineralnog ulja kako bi se smanjio infekcioni potencijal patogena, štetnih insekata i grinja. Obavlja se onda kada opadne 50 do 70 posto lišća, po suhom vremenu, bez vjetra. Tom prilikom se koristi i veća količina vode, ne bi li se biljke potpuno okupale, a sredstvo dospjelo do svih pukotina i rana.
Jesen je, između ostalog, povoljan period i za zasnivanje novih voćnih zasada, jer zemljište tada zadržava toplotu i vlagu, što omogućava sadnicama dobar razvoj korijenovog sistema prije početka mrazeva. To znači da će voćke na proljeće biti razvijenije i bujnije.
Blagovremenim sprovođenjem svih neophodnih agrotehničkih i drugih mjera u voćnjaku tokom jeseni i zime, obezbjeđujemo dobar i kvalitetan rod, ali i dugovječnost zasada.
Tagovi
Autorica