Badem dobro uspijeva i na tlu lošijeg kvaliteta - ključna agrotehnika

Po svojim (morfološkim) osobinama, badem je najsličniji breskvi i kajsiji. Za razliku od ostalih vrsta iz ove grupe, u ishrani se koristi sjemenka iz koštice, a ne mesnati dio ploda.

O uslovima uzgoja, izboru sorte, podloge i agrotehnici ovog voća, za Agroklub je govorio diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, Danko Petrović, iz PSSS Kragujevac.

Najbolje je zemljište neutralne reakcije

Za podizanje zasada, treba odabrati duboka drenirana laka tla, bogata humusom, približno neutralne reakcije. Na onima lošijeg kvaliteta, moguć je uzgoj, uz primjenu svih agrotehničkih mjera u optimalnom roku. Ne podnosi zabarena i podvodna zemljišta. 

Može uspješno da se uzgaja na različitim nadmorskim visinama. "Iznad 1.000 m ne uspijeva zbog velike vlage i temperaturnih uslova. Najbolje rezultate u proizvodnji u postojećim klimatskim uslovima (uz primjenu kompletne agrotehnike) može dati do 400 metara", objašnjava Petrović.

Tokom proizvodnog ciklusa primjenjuju se iste mjere - đubrenje, rezidba, zaštita, navodnjavanje, održavanje zemljišta, berba, kao i kod ostalog voća iste vrste. Razlikuje se od breskve, kako kaže, samo berba koja se izvodi mašinski sa tresačima.

Badem: Veoma zdrav i hranjiv, a zapostavljen

Važno je da u fazi intenzivnog porasta ljetorasta i plodova,  prema njegovim riječima, ima dovoljnu količinu vlage u zemljištu. Biljke veoma  povoljno reaguju na navodnjavanje, kojim se održava nivo vlage na optimalnom nivou. "Pravilnim navodnjavanjem, prinosi mogu da se povećaju i do 40 odsto. Zahvaljujući izuzetno razvijenom i dubokom korjenovom sistemu, veoma dobro podnosi sušu", objašnjava on.

Izbor odgovarajućih podloga

Kod uzgoja, primjenjuju se razne podloge: breskva, hibrid breskve i badema, kao i šljiva. Kod nas se najviše primjenjuju sijanci gorkog badema, breskve i hibrid badem i breskva, tzv. GF 677.  Kao podloga dobro podnosi sušu, a otporan je i prema klorozi (nedostatku željeza). Prema riječima ovog stručnjaka, pored njega, u obzir dolazi sijanac vinogradarske breskve jer je bujan i otporan na sušu. Na toj podlozi, rano rodi, ali zato ima kraći vijek trajanja. 

U intenzivnom uzgoju, primjenjuje se više uzgojnih oblika, a prevladavaju prostorni. Preporučuje se oblik vaze sa tri ili najviše četiri primarne skeletne grane koje međusobno zatvaraju ugao od 120° ili rjeđe 90°. "Visina debla je oko 90 cm, a primarne skeletne grane međusobno su razmaknute na 10 - 15 cm i zatvaraju ugao od 45°. Pri sadnji, jednogodišnje sadnice se prekrate na 100 cm visine, a skelet se oblikuje iznad 85 - 90 cm", objašnjava Petrović. Badem se uobičajeno sadi na rastojanju 6 x 4m ili 5 x 4 m.

Preporuka je posaditi dvije sorte oprašivača

Sorte: markona, nonparej i teksas zaslužuju posebnu pažnju u kontinentalnom dijelu, a mogu se sresti i filipo ćeo, feradiel, feranjez, ferostar, troito, fradalio grande, nikitski kasnocvjetajući, čarski krasni, soltinski, primorski, knez Črnomir i tuono. 

Što sve treba znati o uzgoju i koristima badema?

U zasadu, mora da se vodi računa o oprašivačima za osnovnu sortu. Preporuka je posaditi dvije sorte oprašivača i to 10 - 15 odsto od ukupnog broja biljaka, dodaje savjetodavac.