Amaterizam skupo košta: Voćnjak na plavljenom terenu, ima li pomoći?

Amaterske greške u podizanju voćnjaka lako se primijete ubrzo nakon sadnje. Odgovornost za to nije samo na vlasnicima koji se, uglavnom, i ne raspituju mnogo kako i na kojim terenima podići zasad, već i na struci i rasadničarima kojima je često najvažnije samo da prodaju što više sadnica.

Saditi na parcelama koje nisu plavljene

Uz to, mnogo voćnjaka podignuto je u neposrednoj blizini rijeka i potoka koji često plave teren, naročito u slučaju velikih kiša koje se pojavljuju ne samo u proljeće, već i tokom zimskih mjeseci što je donedavno bilo nezamislivo.

Stabla mogu da se sade blizu vodenih tokova, ali samo u slučaju da ne dolazi do plavljenja parcele. Ako to nije slučaj, nakon jačih padavina dolazi do izlivanja vode, plavljenja sadnica i što je najgore, zadržavanja vode na parceli oko voćaka i njenog smrzavanja, u slučaju pojave niskih jutarnjih temperatura.

Tada dolazi do narušavanja fizioloških procesa, vodno-vazdušnog režima, zagušenja, odnosno, asfiksije korijena i na kraju, propadanja biljaka. Dovoljno je da voda leži dva do tri dana kako bi došlo do narušavanja strukture tla i rada korijena voćaka. Odumiranje stabala ogleda se u slabom porastu, pucanju i sušenju kore, a zatim i cijelog stabla. Zbog slabog ukorjenjavanja stablo se lako pomiče i puca. Rezidba takvog voća ima kratkotrajan efekat jer biljka ne može da se razvija zbog viška vode u tlu.

Sadnja na padinama do 10%

Sadnja voća pored vodenih tokova nije problematična ako nema njihovog izlijevanja. U tom slučaju, to voće će češće rađati, jer će voda spriječavati formiranje mraza.

Najgora kombinacija je podizanje u niziji, bez blizine rijeka i potoka. Spuštanje hladnog vazduha dovodiće do smrzavanja pupoljaka i cvjetova voćaka. Najbolja kombinacija je voćnjak na blagoj padini, do nagiba od 10%. Veći nagib znači da se mora vršiti terasiranje terena.

Krtična drenaža i polaganje cijevi

Šta raditi u slučaju ako su greške već napravljene, voće zasađeno i ako dolazi do plavljenja parcele? Hitno se mora izvršiti krtična drenaža koja je najjeftinija i ogleda se u pravljenju s plugom kanala u kojima se sakuplja višak vode.

Širina kanala je od 10 do 20 centimetara, a dubina, najčešće oko pola metra, jer su naše parcele uglavnom glinovite. Kanali se prave između redova voćaka i to jedan između redova, što je otprilike tri do četiri metra razmaka između kanala.

Međutim, potrebno je omogućiti da voda u kanalima lagano otiče što znači da treba da postoji blagi nagib kanala kako bi voda oticala iz njih. I u ovom slučaju nema garancija da neće biti šteta od viška vode jer, ako dolazi do plavljenja to znači i da je nivo podzemnih voda oko vodotokova visok. Druga opcija je polaganje drenažnih cijevi između redova voćaka, na dubinu od barem 50 centimetara, ali je ovo skupa investicija za većinu voćara.

Najbolja investicija je ne podizati voćnjak na parcelama koje su često poplavljene. Novac koji se uloži ne može da se vrati, a do propadanja voćaka sigurno će doći kad tad. Obavezno treba i konsultovati stručnjake ali one kojima neće biti cilj samo da uzmu novac voćarima.