Almir Juzunović: BiH ima dobre agroekološke uslove za proizvodnju voća i dobre perspektive za izvoz

Bosna i Hercegovina ima velike šanse za značajniji razvoj voćarstva. U prilog tome ide i podatak da na području naše zemlje ima nekoliko stotina autohtonih sorti jabuka, a gdje su tek brojke ostalih vrsta voća. Tako su, na primjer, Posavina i okolica Brčkog oduvijek bili poznati po proizvodnji jabučastog voća, a najviše jabuke, kruške te dunje. Značajna je i proizvodnja šljiva. Ono što zabrinjava je sve lošija situacija u spomenutoj poljoprivrednoj grani. Na primjer, otkupna cijena jabuke ove godine je razočarala voćare, iznosi od 10 do 12 pfeniga/kg, što nije ni blizu očekivanog.

Voćarima RS hitno treba velika hladnjača i kontrola uvoza - Vlada RS tvrdi da već dovoljno ulaže u voćarstvo

Ovoga puta smo razgovarali sa onima na koje ova alarmirajuća situacija najviše utiče – voćarima.

Almir Juzunović: Sve je veća ugroženost bh. voćarstva

"Nagla promjena klime tokom zadnjih godina je dovela do toga da imamo mnogo zasada koji su totalno uništeni. Govorim, prije svega, o zasadima trešnje, a to ima za posljedicu da se proizvođači povlače iz proizvodnje. Mnogo veći uvoz voća i slabiji izvoz, slabije cijene na našem tržištu, su također jedan od uzroka sve veće ugroženosti voćarstva u BiH“, za Agroklub je rekao Almir Junuzović, magistar biljne proizvodnje (oblast zaštita bilja) i predsjednik Udruženja voćara Brčko Distrikta BiH "Savremeni voćari".

Osnovni cilj spomenutog udruženja voćara jeste da se omogući stvaranje uslova za bolji razvoj voćarske proizvodnje, i praćenje određenih aktivnosti tokom sezone. Udruženje broji oko 70-tak članova, koji su podijeljeni u sekcije, gdje svaka sekcija ima svoga predstavnika. Sjedište im je u Šatorovićima – BD BiH.

Kako Junuzović ističe, na području Brčkog od voćarskih kultura najviše se uzgaja šljiva i trešnja. Također se uzgajaju jabuka, višnja, dunja, i kajsija. Potrebno je istaknuti šljivu sorte Stenley i Čačansku ljepoticu koje imaju dobar rod svake godine, od trešnje to su sorte Burlat i Merkant. Većina zasada je intezivna, gdje su urađene sve agrotehničke, pomoteheničke mjere i rezidba.

Dobar prinos šljiva, niska otkupna cijena

"Prinos šljiva tokom ove sezone je bio dobar, visok kvalitet i kvantitet plodova. Cijene su bile mnogo niže u odnosu na prosjek. Da bi bila rentabilna proizvodnja, cijena šljive ne bi trebala biti ispod 50 pf/kg. Tokom ove sezone imali smo vrlo malu cijenu proizvoda šljive za izvoz, prvenstveno u Njemačku. Cijena je bila 40 pf/kg, što je vrlo nisko, u odnosu na ulaganja koja imamo za samu proizvodnju“, komentirao je Junuzović.

Zanimalo nas je i šta se dešava sa voćem slabije kvalitete, tj. da li se iskoristi ili se smatra nepotrebnim viškom.

"Ne bih se baš složio da imamo višak voća. Prije bih konstatovao da taj višak voća ili voće koje je slabije kvalitete završe kao prerađevina (pekmez, džem, mermelada), ili za pravljenje domaće rakije, likera i sl.“

Još jedan problem koji se nameće i sprječava dalji razvoj voćarstva u BiH jeste problematičan izvoz, ali i uvoz. Postavlja se pitanje da  li je domaće tržište trenutno dovoljno veliko za ovogodišnji urod, kako tvrde iz Ministarstva poljoprivrede Vlade RS,  te kakve su uopće mogućnosti uvoza. Junuzović smatra da je ipak spas u izvozu.

"BiH tržište nije dovoljno veliko da primi sav ovogodišnji urod, i zbog toga nam treba siguran izvoz u EU ili Rusiju.“

Ugrožene autohtone sorte voća

Još jedan od gorućih problema je i sve veća ugroženost opstanka autohtonih sorti voća zbog nemogućnosti kvalitetnog plasmana domaćih proizvoda.

"Trebalo bi zaštiti autohtone sorte koje se nalaze kod nas, sorte koje bi oplemenjivači i genetičari mogli u budućnosti iskoristiti u procesu hibridizacije u cilju stvaranja novih genetskih potencijala. Međutim, na tržište dolazi novi sadni materijal voća, koji ima trend u svijetu. Ako ne pratimo taj trend, nastaje problem plasmana, jer naše autohtone sorte voća nemaju potražnju, nemaju tržište i onda nemamo gdje plasirati proizvode. A cilj svakog voćara jeste dobar i siguran plasman proizvoda“, naglašava ovaj magistar biljne proizvodnje.

BiH tržište nije dovoljno veliko da primi sav ovogodišnji urod, i zbog toga nam treba siguran izvoz u EU ili Rusiju.

Nagli uspon, ali i pad malinarstva

Kao što se da primijetiti, bh. voćarstvo muče veliki problemi, od nagle promjene klime, nemogućnosti plasmana domaćih proizvoda, niskih otkupnih cijena. Protekli period obilježio je i nagli uspon malinarstva, ali i još brži pad.

"Pratio sam od samog početka uspon malinarstva, volju i trud proizvođača da proizvedu što bolje i kvalitetnije plodove. Ali taj uspon nije dugo trajao zbog toga što su se na tržištu pojavile nove sorte, i time spustile otkupnu cijenu sorti koje su se uzgajale na području BiH. Svako prenamnoženje određenih kultura dovodi do uništenja iste zasićenjem tržišta, kao što smo mogli i vidjeti ove godine jer su mnogi zasadi napušteni ili totalno uništeni“, ističe Junuzović.

Ima li uzgoj lješnjaka budućnost u BiH?

Sve se više spominje uzgoj lješnjaka kao isplative kulture koja ima odlične uslove u BiH. Ali, pitanje je da li postoji pozitivna budućnost u našem kraju za njegov uzgoj. Predsjednik Udruženja "Savremeni voćari“ nije upoznat sa uzgojem ove kulture na području Brčkog, ali predviđa mu svijetlu budućnost.

"Lješnjak se nakon berbe može uskladištiti i čuvati par mjeseci, a to odgovara našim proizvođačima. Naravno, potrebno je da se prije odlučivanja na ovu kulturu upoznaju faktori proizvodnje, a i sama proizvodnja lješnjaka pa da se tek onda kreće u nju.“

Kako vidimo, voćarstvo BiH je doslovno na koljenima i potrebno je što hitnije poduzeti potrebne mjere kako bi se situacija popravila. U čemu rješenje ove alarmantne situacije vidi Junuzović otkrio je za kraj razgovora za Agroklub:

"Bosna i Hercegovina posjeduje veoma dobre agroekološke uslove za proizvodnju voća i dobre perspektive za njihov izvoz. Da bi se unaprijedila proizvodnja i plasman, potrebno je da se poduzmu odgovarajuće mjere uvođenjem ruralnog razvoja (agrarni pristup), udruživanje proizvođača, maksimalno uvođenje EU standarda, analiza tržišta, te što veća promocija proizvoda voća na domaćim i stranim tržištima.“