Osim hemijskih mjera, savjetuje se korištenje zdravog sadnog materijala i što kasnija rezidba u periodu mirovanja, kao i uklanjanje i spaljivanje oboljelih biljnih dijelova ili čak cijelih stabala ukoliko je bolest uznapredovala
Jedna od najdestruktivnijih bolesti voćaka rasprostranjena širom svijeta je bakteriozno izumiranje i rak rane koju izaziva bakterija Pseudomonas syringae. Prvi put je izolovana iz oboljelog jorgovana, a danas predstavlja veliku opasnost mnogim voćnim vrstama.
Ovaj patogen, između ostalog, napada višnju, trešnju, kajsiju, breskvu, jabuku i druge voćne vrste uzrokujući sušenje biljnih dijelova, a u povoljnim uslovima i potpuno propadanje stabala.
"Simptomi koje uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae se manifestuju u vidu sušenja formiranih cvjetnih i lisnih pupoljaka. Takvi pupoljci, bilo lisni ili cvjetni, ne otvaraju se i dolazi do njihovog izumiranja", kaže savjetodavac za zaštitu bilja, Nikola Milenković.
Kako dalje napominje, simptomi na listu se uočavaju u vidu vodenastih pjega koje kasnije potamne, nekrotiraju, tkivo unutar njih ispada i list ostaje šupljikast. Na plodovima dolazi do pojave tamno zelenih pjega koje kasnije dobijaju mrku boju, također nekrotiraju i mogu zahvatiti veću površinu ploda.
"Kada je ova bolest u pitanju, najkarakterističniji simptomi su na kori grana i ljetorasta, pa vremenom dolazi do njihovog sušenja i pucanja, pri čemu nastaju rak rane praćene curenjem smole."
Naš sagovornik napominje da jači napad ovog patogena može prouzrokovati značajne gubitke u zasadima voćnih vrsta u vidu sušenja i propadanja stabala.
Pseudomonas syringae ima veliki broj varijeteta koji se odlikuju raznovrsnim osobinama i genetički mogu biti potpuno različiti, što ukazuje da se i simptomi na biljkama razlikuju u zavisnosti od vrste.
"Kod kruške dolazi do pojave paleži cvasti i nekroze grana i debla, dok kod jabuke odumiru višegodišnje grane. Simptomi su slični simptomima koje izaziva Erwinia amyolovora, s tim da ovdje izostaje bakterijski eksudat", pojašnjava ovaj savjetodavac.
Kod kajsije je karakterističan simptom u vidu sušenja grana i nekroza lista koji tokom proljeća ne opada, već ostaje na grani, dok se uklanjanjem površinskog sloja kore također uočava nekroza.
Između ostalog, ova bakterija inicira i stvaranje leda u biljnom tkivu, pa uslijed niskih temperatura dolazi do njegovog oštećenja, a tokom perioda mirovanja održava se u rak ranama, ali i na oboljelim granama i pupoljcima voćaka. Ukoliko je tokom cvjetanja vrijeme vlažno i prohladno velika je mogućnost da bakterija ostvari infekciju.
Prema Milenkovićevim riječima, infekcija višegodišnjih grana se može ostvariti kada je tkivo oštećeno nakon rezidbe, grada ili ishrane štetnih insekata. Bakterija se u epifitnoj fazi održava tokom cijelog vegetacionog perioda na površini organa voćnih vrsta, a njena brojnost je najveća u periodu jeseni i proljeća.
"Iz tog razloga se ističe važnost primjene bakarnih preparata u periodu kasne jeseni i ranog proljeća kako bismo zaštitili povrede na biljkama koje su nastale uslijed opadanja lišća kao i pukotine na granama. Na tim mjestima patogen i prezimljava", napominje naš sagovornik.
Osim hemijskih mjera koje se primjenjuju protiv ove bolesti, savjetuje se korištenje zdravog sadnog materijala i što kasnija rezidba u periodu mirovanja, kao i uklanjanje i spaljivanje oboljelih biljnih dijelova ili čak cijelih stabala ukoliko je bolest uznapredovala.
Tagovi
Autorica
