• Rezidba vinograda
  • 22.12.2018. 18:00

Zimska rezidba vinove loze

Što o pravovremenoj rezidbi govori fiziologija i tehnologija vinove loze?

Foto: Bigstockphoto/Roberto Nencini
  • 759
  • 91
  • 0

Mnogi vinogradari o rezidbi vinograda počinju razmišljati tek krajem zime. Tada se ulazi u vinograd, oreže se pokoja rozgva, stavi u vodu na prozor, iščekuje se kretanje pupova da bi se vidjelo kako će biti rodna vinogradarska godina. Ponekad je baš u to vrijeme previsoki snijeg pa se, nažalost, mora još malo pričekati s rezidbom. Ako su vremenske prilike povoljne, pojedini vinogradari počinju s rezidbom svojih vinograda već tijekom januara, dok oni s velikim brojem hektara i trsova ponekad rezidbu započnu već tijekom decembra.

Što o pravovremenoj rezidbi govori fiziologija i tehnologija vinove loze?

Količina uroda u godini ispred nas, formirana je u godini iza nas! Tijekom ljetnih mjeseci u protekloj godini, u pazušku svakog lista formira se pup za narednu godinu. Tijekom zime, kada se obavlja rezidba vinograda, u tim se pupovima već nalazi začetak čitave buduće mladice s  grozdovima. Iza kojeg će se lista pojaviti prvi grozd, koliko će biti velik, koliko će grozdova biti po mladici, ovisi o vrućem ili hladnom ljetu u protekloj vegetacijskoj sezoni, pravovremenom i ispravnom obavljanju ampelotehničkih zahvata, kao što su: plijevljenje, poravnavanje, vršikanje. Načelno, nakon vrućeg i sušnog ljeta slijedi rodna godina, dok nakon hladnog ljeta u rodnoj godini slijedi slabo rodna godina.

Kod vinove loze rodna je samo jednogodišnja dobro dozrela rozgva, koja raste iz dvogodišnje rozgve, odnosno to je razlog zašto nam je potreban reznik. Zašto mora lucanj biti iznad reznika? Kod loze je izražena pojava "polariteta“, a to znači da uvijek viša točka po položaju, ili udaljenija, dobiva više hranjiva. Zbog toga je logično da lucanj s 8-10 pupova mora dobiti više hranjiva od reznika s 2 ili 3 pupa. 

Koliko, zapravo, ima istine u tome? Sam postupak rezidbe nema nikakav utjecaj na mogućnost da vinograd ili trs lakše izmrzne. Radi se, zapravo, samo o činjenici da li će ono što je ostavljeno za lucanj i reznik izmrznuti, ako nakon obavljene rezidbe dođu niske temperature od preko -15 do -20 °C.

Kad lišće vinove loze nakon berbe poprimi žutu, a zatim žuto-smeđu boju, posuši se i padne na tlo vinograda u roku od petnaestak do dvadesetak dana, pri čemu se velika većina hranjiva povukla u staro drvo te je, fiziološko gledano, već polako moguće početi s rezidbom. S druge pak strane, na odabir početka rezidbe vinove loze utječe i čitav niz drugih čimbenika pa se treba i o njima voditi računa.

Početak vegetacije tj. kretanje vinove loze ovisi, donekle, i o početku rezidbe. Rezidbom, odnosno prikraćivanjem lucnja i reznika radi se presjek na jednogodišnjoj rozgvi. Time nastaje otvorena rana.

Ako smo taj rez napravili kasno, tijekom marta, rana ne može brzo zarasti i dolazi do suzenja, plača, vinove loze. Tek kada suzenje, plač, prestane i rana se zatvori, sokovi počinju kretati u pupove, koji se polako bude. Ako smo taj rez napravili tijekom prosinca, rana je do proljeća gotovo zarasla te na presjeku u proljeće ne dolazi do suzenja, plača, već nadolazeći sokovi odmah ulaze u pupove, koji počinju bubriti. Na taj se način može izazvati nenamjerno ili namjerno kretanje loze i do par dana ranije. 

Rezidba u ovisnosti o osjetljivosti sorte na niske zimske temperature

Postoje sorte, koje su manje ili jače osjetljive na niske zimske temperature. Većina sorata, koje rano dozrijevaju (muškat otonel, traminac, sauvignon), ranije počinju s aktivnošću dozrijevanja drveta i ulaska u zimski period pa su time i manje osjetljive na niske zimske temperature. Sorte, koje kasno dozrijevaju, poput moslavca i graševine, osobito u kasnim godinama, kada se grožđe bralo krajem oktobra, mogu imati nedovoljno dozrelu rozgvu te je tada bolje odgoditi početak rezidbe sve dok ne prođu niske zimske temperature i ne utvrdi se postotak mogućeg izmrzavanja.

Rezidba u ovisnosti o položaju vinograda

Kako je hladni zrak uvijek teži od toplijeg, to je i za očekivati da su vinogradi na nižim položajima osjetljiviji na niske zimske temperature od nasada na višim položajima. Stoga nije preporučljivo obavljati rezidbu prerano u vinogradima na nižim položajima.

Vinograd okrenut na južnu stranu, na laganom pjeskovitom tlu, koje se brzo zagrije, prije će krenuti od vinograda na teškom hladnom tlu, osobito ako se nalazi na sjevernoj strani.

Rezidba u ovisnosti o početku kretanja sorte u vinogorju

Poznato je da početak kretanja raznih sorata vinove loze može biti u pojedinim godinama s hladnim proljećem pomaknut i do desetak dana. Najranije kreću sorte pinot bijeli, chardonnay, a zatim i do tjedan dana za njima kreću graševina, sauvignon i dr.

Ta je činjenica važna ako se želi izbjeći pojava kasnog proljetnog mraza na sortama, koje prve kreću, a vinograd se nalazi na relativno niskome položaju, bez mogućnosti da se hladni zrak prirodno spusti u nizinu ispod vinograda. U tom slučaju, takav je vninograd bolje ostaviti za rezidbu što kasnije. Graševina npr., koja kasno kreće, posađena na višim položajima, puno je sigurnija od kasnih proljetnih mrazova pa se njezinim ranim rezom može izazvati i ranije kretanje, a time i nešto duži period vegetacije.

Sve se to može najbolje objasniti na nekoliko tipičnih primjera iz vinogorja kontinentalne Hrvatske:

Vinograd na nižem položaju, Chardonnay, južna strana

Vinograd se nalazi na položaju, gdje je moguće izmrzavanje niskim zimskim temperaturama i kasnim proljetnim mrazovima, a kako se radi o sorti koja prva kreće, uz to na toploj južnoj strani na kojoj vinogradi ranije kreću, takav se nasad treba ostaviti za rezidbu za kraj februara tj. početak marta.

Vinograd na visokom položaju, Rizling rajnski, sjeverna strana

Vinograd je relativno siguran od kasnih proljetnih mrazova, a radi se o sorti koja kasno dozrijeva. Ako je rozgva dobro dozorila, moguće je rezidbu obaviti već tijekom decembra, kako bi vinograd krenuo nekoliko dana ranije i time produžio period vegetacije te kasne sorte.

Rezidba mladog vinograda nakon prve vegetacije

Mladi vinograd nakon prve vegetacije nalazi se još uvijek pri tlu, na mjestu na kojem je najveća mogućnost za pojavu kasnih proljetnih mrazova. Stoga se preporučuje mladi vinograd nakon prve vegetacije rezati kasnije, kako bi se izbjeglo rano kretanje, osobito ako se radi o sortama, koje rano kreću, kao što su pinot, moslavac, chardonnay.

Ako smo primijenili neki od zemljišnih herbicida, potrebo je prvo tretirati tlo, pričekati da prva kiša veže herbicid za tlo i tek nakon toga izvršiti rezidbu dvo ili trogodišnjeg vinograda. Zabilježeni su slučajevi kada se prvo orezalo, a zatim tretiralo herbicidom pa, ne samo da se prskalo po rani od rezidbe, već su i kapi kiše odbacivale prekasno aplicirani herbicid na mlade listiće loze.

Greške kod rezidbe

Najčešće greške kod rezidbe vinograda početkom treće vegetacije je ostavljanje lucnja. Susrećemo se s logikom: "Čim su dvije rozgve, koje rastu od tla, veće i jače, sposobnije su za lucanj“. A zatim se u praksi dešava upravo suprotno. Pupovi, koji se nalaze na visini uzgojnog oblika, već su na prejakim i predebelim rozgvma djelomično prekriveni korom, dok su oni na "željenom lucnju“ u daleko boljoj situaciji u odnosu na izražen polaritet vinove loze. Rezultat toga najčešće je da pupovi na kraju prejakog lucnja krenu te daju i najjače mladice s puno grožđa, dok su na mjestu na kojem bi se morali formirati budući krakovi trsa najslabije mladice, koje ponekad čak i ne izrastu.

Tako, umjesto da se u trećoj godini uzgoji jako stablo s krakovima, dobije se samo urod, a izgubi se pravilno formiranje budućeg trsa. Preslaba rozgva se ne može ostaviti za lucanj, jer urod na njoj iscrpljuje trs i ne formira se kvalitetno buduće deblo trsa. Rozgva osrednje jačine, ne prejaka, s jasno izraženim pupovima u visini formiranja budućih krakova, može se, ako to netko baš želi, ostaviti za kraći lucanj. Prejake rozgve debljine preko 1,5 cm, na kojima je kora već djelomično prerasla pupove u visini budućih krakova trsa, ne bi se smjele ostavljati za lucanj s većim urodom grožđa, pošto je tada otežano kretanje mladica iz kojih će se kasnije uzgojiti budući krakovi trsa.

Autor: Adrijan Horvat, dipl. ing. agr.


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Vinograd Rezidba Vinova loza

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi