Vinarski sektor dobiva velike subvencije, a ne čini ništa za životnu sredinu

Evropski revizorski sud objavio je izvještaj u kojem izražavaju zabrinutost zbog učinka planiranih EU mjera na vinogradare. Smatraju da se u ovom sektoru ne ispunjavaju ekološki ciljevi niti su mjere direktno usmjerene na njegovu konkurentnost. 

Kako pojašnajvaju u svom saopštenju, vinarski sektor u EU je dobro regulisan i dobiva velike subvencije. Vinogradari primaju sredstva u visini od približno 500 milijona evra godišnje za restrukturiranje svojih vinograda i povećanje konkurentnosti. Od 2016. mogu zatražiti i odobrenje za sadnju dodatnih nasada. Time se želi omogućiti kontrolirani rast proizvodnog potencijala (do najvišeg povećanja od jedan posto godišnje) te pritom izbjeći prekomjerna ponuda.

"Podsticanje konkurentnosti ključno je za ovaj sektor i ima posebnu važnost za EU, ali treba ići ruku pod ruku s poboljšanom ekološkom održivošću", izjavila je Joëlle Elvinger, članica Suda koja je predvodila reviziju. "U najmanju ruku možemo reći da se pogledu oba cilja mora postići više."

Crno, bijelo, rozé, ali ne i "zeleno"

U EU-u vina mogu biti crna, bijela i rozé, ali način na koji se uzgajaju rijetko je "zelen", komentiriša se u saopštenju gdje stoji kako se revizori žale na to da se dosadašnjom politikom u ovom području, unatoč znatnim financijskim sredstvima, nije učinilo mnogo za životnu sredinu. Smatraju da se mjerom restrukturiranja posebno ne uzimaju u obzir zeleni ciljevi. U praksi, sredstva nisu usmjerena na projekte za smanjenje učinka vinogradarstva na klimu i/ili životnu sredinu što bi moglo imati čak suprotno djelovanje, kao što je prelaz na sorte kojima je potrebna veća količina vode. 

Nadalje, povećanje vinogradarskih površina od jedan posto godišnje, koje je produljeno za još 15 godina (do 2045.), nikad nije procijenjeno iz perspektive zaštite životne sredine.

Naglašavaju da izgledi za budućnost nisu obećavajući budući da su u novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici ambicije vinarskog sektora u pogledu životne sredine i dalje ograničene. Revizori su već ranije predlagali da plaćanja poljoprivrednicima, uključujući vinogradare, trebaju biti izričito povezana sa zahtjevima u pogledu zaštite životne sredine. U novom ZPP-u takvi uslovi za finansiranje restrukturiranja više ne postoje. Osim toga, ističu, države članice morat će upotrijebiti najmanje pet posto sredstava namijenjenih sektoru vina za mjere povezane s klimatskim promjenama, životnom sredinom i održivošću. Revizori smatraju da je to prilično nizak postotak jer se u okviru zelenijeg ZPP-a očekuje da će 40 posto svih rashoda za poljoprivredu biti usmjereno na ciljeve povezane s klimom.

Ništa se ne radi za konkurentnost

Poručuju da EU politika nije bila uspješna ni kad je riječ o povećanju konkurentnosti vinogradara. U pet zemalja obuhvaćenih revizijom projekti se finansiraju neovisno o sadržaju ili ambiciji i bez obzira na kriterije za poticanje konkurentnosti. Finansiraju se i nestrukturne promjene ili uobičajena obnova vinograda iako takve mjere nisu prihvatljive. Osim toga, ističu, korisnici nisu dužni izvijestiti o tome kako se restrukturiranjem povećala njihova konkurentnost. Nadalje, ni Evropska komisija ni države članice ne procjenjuju kako poduprti projekti zaista doprinose ovom segmentu poslovanja. 

To vrijedi i za sistem odobrenja za sadnju. Prvo, maksimalni postotak godišnjeg povećanja od jedan posto predložen je i donesen bez ikakvog obrazloženja ili analize njegove primjerenosti i relevantnosti. Drugo, pri izdavanju takvih odobrenja upotrebljava se samo mali broj kriterija prihvatljivosti i prioritetnosti povezanih s konkurentnošću, zaključuju.