Sad je momenat za suzbijanje sive plijesni grožđa

Pravi je momenat za suzbijanje botritisa grožđa, iz razloga što je ovo ključni period zaštite. Bolest se brže razvija zbog toplog perioda i visoke vlage u vazduhu, sa povremenim padavinama, koje mogu biti ključne za infekciju. Zaštita protiv botritisa počinje ranije - prije potpunog zatvaranja grozdova.

Simptomi sive plijesni (Botrytis cinerea Pers.)

Vide se na grozdićima (prije, u vrijeme i iza cvjetanja), peteljčicama i bobicama. Može zaraziti lišće i mladice. Po pravilu, zaraze započinju u vrijeme precvjetavanja, a uslovi za napad na mlade grozdiće je dugotrajno vlažno (kišovito) i prohladno vrijeme. Bolesni komadi imaju vodenasti izgled, vremenom se osuše i propadnu. Ako je vrijeme vlažno i toplo, grozdiće prekriva obilna siva prevlaka sporonosnih organa. Taj je simptom poznat kao siva plijesan.

Razvoj bolesti teče kroz tri faze:

• I faza - precvjetavanje - gljiva naseli procvali grozdić i živi kao saprofit, ali u tom stadijumu treba početi sa zaštitom;
• II faza - zatvaranje i zbijanje grozdića, tzv. zelena ili kisela faza - nastaje infekcija peteljčica i samih bobica;
• III faza - dozrijevanje - posmatramo sivu plijesan u užem smislu, dolazi do propadanja dijelova grozda ili cijelog i štete mogu biti vrlo značajne.

Pored brojnih istraživanja nema potpunog rješenja u suzbijanju. Pored klasičnih preventivnih mjera (agrotehničke) suzbijanje se u većini zemalja provodi po fenološkim fazama i to fungicidima - botricidima, u četiri fenološke faze.

Suzbijanje

Da bi se smanjili uslovi za razvoj bolesti potrebno je voditi računa o zaštiti prilikom podizanja vinograda, ali i kasnije. Pri tome treba paziti na sljedeće preporuke:

1. Saditi manje osjetljive kultivare (sorte). Obično su sorte zbijenih grozdova osjetljivije, a među njima su kraljevina, rajnski rizling, burgundac sivi, carignan, cabernet sauvignon, semilion i drugo,
2. Koristiti manje bujne podloge, pogotovo za terene dobro snabdjevene hranivima;
3. Vinograd podignuti tako da su redovi usmjereni u pravcu u kojem pušu vjetrovi. Na taj način će se smanjiti relativna vlaga, a grozdovi će biti kraće vrijeme vlažni;
4. Pravovremenim zakidanjem zaperaka i skidanjem listova u zoni grozdova takođe se smanjuje relativna vlaga, grozd je više izložen suncu pa su svi prilikom prskanja bolje zaštićeni;
5. Đubrenje, posebno azotom, svesti na potrebne količine;
6. Izvesti zaštitu od štetočina i bolesti koje oštećuju bobice (grožđani moljci, pepelnica).

Kada primijeniti fungicide?

Nakon izvedenih spomenutih preventivnih mjera, treba odlučiti o vremenu primjene fungicida. Najčešća, a uz to i dugo korištena, je fenološka metoda. Po toj metodi prskanja se provode po stadijumima razvoja vinove loze i to:

I prskanje - završetak cvjetanja;

II prskanje - pred zatvaranje grozda; sada je pravi momenat za suzbijanje sive truleži!

III prskanje - kod obojenih sorata promjena boje ploda, odnosno kod bijelih sorata omekšavanje bobica;

IV prskanje - tri do četiri sedmice pred berbu, zavisno od karence fungicida.

***Najbolje je zaštitu grožđa izvesti prije zatvaranja bobicama, kako bi suzbili saprofitnu fazu gljive i time smanjili na minimum štete, koje se dešavaju u parazitskoj fazi gljive izazivača sive plijesni. 

Klimatska metoda

Na sortama (rajnski rizling, silvanac) na kojima dolazi do zaraze peteljke cvasti pre cvjetanja, prvo prskanje treba obaviti pred cvjetanje. "Klimatska metoda" oslanja se na dužinu vlaženja grozdova i temperature u vrijeme vlaženja. Poznato je da do infekcije bobica može doći kada je grozd vlažan barem 15 sati i kada su istovremeno temperature 15 do 20°C.

Po toj metodi treba obaviti zaštitu kada su istovremeno ispunjena oba uslova. Kombinovana metoda predlaže prskanje od cvjetanja do zatvaranja grozda, kada se ispune uslovi iz "klimatske metode", a dalje se određuju rokovi na osnovu nje. Epidemiološka metoda (Etat Potentiel Infection Botrytis = EPI-Botrytis) uz spomenute klimatske pokazatelje, uzima u obzir i epidemiološke. Koristeći ovu metodu može se predvidjeti procenat zaraze bobica u vreme berbe.

Podjela fungicida

Fungicidi bi se mogli svrstati u dvije grupe:

1. Specifični fungicidi za suzbijanje sive plijesni (botricidi) - pripadaju raznim hemijskim grupama. Možemo ih koristiti najviše dva puta u jednoj vegetaciji;
2. Fungicidi šireg spektra, koji djeluju na više prouzrokovača bolesti. Obično se za prva dva prskanja koriste fungicidi šireg spektra, koji istovremeno suzbijaju i druge bolesti, a za ostala dva specifični botricidi.

U našim uslovima provjerene aktivne materije za suzbijanje sive plijesni grožđa su:

• fenfeksamid 1,5 l/ha;
• boskalid 1,2 kg/ha;
• ciprodinil+fludioksonil 0,8 kg/ha;
• pirimetanil 2,5l/ha