Prokupac - nekada ružno pače, danas svjetski poznato vino

Prokupac, dugi niz godina zanemarivana vinska sorta ne da više nije ružno pače, nego je dobila i svoj dan - Prokupac day koji se obilježava 14.10. Za sve je zaslužan WINE IDENTITY, projekat pokrenut od strane Tomislava Ivanovića, autora i urednika internetskog portala o vinima Srbije, Vinopedia.rs i Igora Lukovića, urednika vinskog magazina Vino & Fino.

Upravo je Tomislav Ivanović s prokupcem upoznao vinare i ljubitelje vina na Međunarodnom festivalu vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS 2017 koji je protekloga vikenda održan u Osijeku (Hrvatska).

Ivanović je pojasnio kako se prokupac sadi samo u Srbiji i tek malo u Makedoniji, a do svjetski poznatog vina su došli prvenstveno - gerila marketingom.

Prvo vino istočne Europe koje ima svoj dan

"Promociju smo prošle godine napravili bez ikakvog budžeta, koristeći društvene mreže. Prve godine je prokupac taj dan nudilo 40 lokala u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Zlatiboru. Imali su tematsku večer vezanu uz prokupac, akcije i slično. Već ove, dakle druge godine obilježavanja Dana prokupca, preko 100 lokala je bilo uključeno - u Srbiji, Banja Luci, ali i u Berlinu, u Švicarskoj. Organizirali smo i konferenciju o prokupcu na kojoj smo okupili 40 vinskih blogera, novinara i influencera iz 18 država. Ovo je prvi puta da u istočnoj Europi neko vino ima svoj dan", na početku nam je ispričao Ivanović o uzletu ovoga sve poznatijeg vina.

A zašto baš 14.10.? Prvo pisano spominjanje prokupca seže u 1896. godinu, a prvi zapis, predajnu listu o prodaji prokupca 14.10.1896. su pronašli u Velikoj Drenovi, kalemarskom kraju te uzeli taj datum kao Dan prokupca.

Zanemarena sorta u ex Jugoslaviji

"Danas Srbija ima 22.300 hektara vinograda, uz još sigurno 3.000 ha koji nisu registrirani, ili su zapušteni ili mali vinogradi. Do '90-ih godina bilo je 70.000 ha vinograda. Vinogradarstvo i vinarstvo se ponovo vraća, sade se novi vinogradi pa danas imamo 120.000 proizvođača grožđa, odnosno 360 do 400 registriranih vinarija", uputio nas je u brojke Ivanović. Ova je sorta bila potpuno zanemarena u bivšoj državi kada su vino proizvodili kombinati, a prokupac je zamijenjen sortama koje podnose masovnu proizvodnju. Vinova loza prokupca je ostala na tek izoliranom području u Župi, na privatnim posjedima gdje kombinati nisu mogli širiti svoju proizvodnju i zamijeniti ga kakvom drugom sortom. Tako se stari vinogradi, stariji od 100 godina, danas nalaze u Aleksandrovačkoj župi.

Bujan, pozan i prinosan

Prokupac je balkanska, autohtona sorta, a zovu ga još rskavac ili kameničarka. Vrlo je prinosna sorta zbog čega se i sadi na kamenitijem tlu kako bi mu obuzdali rodnost.

"Prokupac je bujan, pozan i vrlo prinosan. Radi se o niskom čokotu vinove loze na kojem se primjenjuje kratka rezidba i takozvani župski kondir. Potrebno je puno teškog, ručnog rada oko ovakog načina uzgoja", pojašnjava Ivanović dodavši kako roditelji prokupca nisu utvrđeni, a uz njega se veže turska sorta Papazkarasi koji je potomak Prokupca, te vinska sorta Kadarka koja se također uzgaja u Srbiji.

Sva lica prokupca

Prokupac može pokazati sva lica vina - od bijelog, preko rosea, kupaža s minimalno 15 do 50% te do crnog 100% prokupca. Pojedini vinari rade i na pjenušcima te vinu od djelomično prosušenih bobica pa možemo očekivati u budućnosti i takva vina od prokupca.

"Problem je u tome što se znanje potrošača temelji na plavcu i vrancu. Na vinu koje ima barem 15% alkohola, na vinu koje mora obojati čašu. Zato je potrebno educirati ljude koji će znati nešto o skladu, o vinu, a ne boji i alkoholu."

2000. godine - promjena reputacije

Prvi moderni prokupac je izbacila Vinarija Ivanović, 2003. godine i tada je krenula promjena njegove reputacije. Ovo je vino rubin boje, svježeg i složenog mirisa zrelog crvenog voća, cvjetnih i začinskih boja zajedno sa umjerenom, finom i dobro uravnoteženom strukturom.

"Prvi preduvjet da se vinu promijeni reputacija je da postoje proizvođači koji će ga proizvoditi. Također, da takvih vina ima na tržištu te da se pojavljuju novi stilovi kao i da reputaciju stekne kod potrošača", rekao je Ivanović koji je predstavio i prokupac Doja vinarije koja se odlučila na vino od 90% prokupca i 10% širaza i merlota. Ovo vino ima internacionalni stil kako bi bio zanimljiv i razumljiv strancima.

Vino "Experiment prokupac" uz sebe veže zanimljivu priču. Nastao je u vinariji Čokot, vlasnik mu je Radovan Đorđević, vrlo mlad vinar koji ima tek 37 godina, ali ne i vinarsko naslijeđe. No, to ga nije spriječilo da uzgaja vinovu lozu u selu Starci, na skoro 600 metara nadmorske visine, u vinogradu koji je najviši u Župi.

Osim ova tri, Ivanović je predstavio i prokupac Vinarije Virtus te Prokupac boje Lila.

Treba napomenuti kako se za prokupac koriste bačve od hrasta kitnjaka koji je prirodno sušen i barikiran na adekvatan način.

Foto: Maja Celing Celić