Pepelnica vinove loze posebno pogađa osjetljive sorte. Kako je suzbijati u augustu?

Pepelnica vinove loze (Uncinula necator) spada u najopasnije bolesti ove kulture. Uočeno je prisustvo njenih simptoma i to uglavnom u zasadima gdje nisu na vrijeme sprovedene hemijske mjere zaštite. Javlja se od proljeća, pa sve do kraja vegetacijskog perioda, a tokom augusta napada i mladice.

Vinogradarima se savjetuje zaštita i tretman nekim od odgovarajućih fungicida. Hranjive materije gljiva apsorbuje samo iz epidermalnih (površinskih) ćelija, a površinska micelija sa konidioforama i konidijama (oidijama) je na napadnutim organima sa karakterističnom pepeljastom prevlakom.

Pepeljasta prevlaka

Simptomi se vide na lišću, bobicama i mladicama (izboji, lastari). Na lišću sa obje strane (više sa gornje), uočava se pepeljasta prevlaka koja može prekriti cijelu lisku. Zaraženo lišće je "tvrđe", žuti i na kraju je smeđe, može se uvijati, a rub je ponekad naboran.

Bobice mogu biti napadnute od zametanja do početka "šarka". Pokriva ih jednolično pepeljasta prevlaka, mlade bobice se osuše, a starije pucaju sve do sjemenki što je vrlo karakterističan simptom. Raspucane bobice trunu jer ih napadaju brojni saprofiti i botritis.

Pepelnica i plamenjača: Kako ih prepoznati, spriječiti i suzbiti širenje?

Tokom augusta pepelnica napada i mladice. U jesen se na njima vide smeđe pege koje su tamnije od zrelih lastara.

Šta sada treba preduzeti?

Suzbijanje se sastoji u svim preventivnim mjerama koje mogu uticati na slabije zaraze. To je teško postići, pa se pepelnica vrlo uspješno suzbija fungicidima. U pogledu osjetljivosti vrsta postoje bitne razlike. Američke vrste vinove loze i njihovi hibridi otporniji su u odnosu na evropske.

Osjetljivi kultivari kod nas su: Portugizac, Plemenka, Carignan, Borgonja, Chardonnay. Agrotehničkim mjerama ne može se mnogo doprinijeti smanjenju zaraze. Skidanjem listova u okolini grozdova stvara se manje vlage, ali se i grozdovi kvalitetnije oprskaju. Bez primjene fungicida evropski kultivari ne bi se održali. Stoga je njihova primjena neophodna.

Za suzbijanje pepelnice mogu se koristiti fungicidi iz nekoliko grupa i to:

• fungicidi sa površinskim djelovanjem na osnovi sumpora i dinokapa;
• sistemici - triazoli i pirimidini;
• kombinovani fungicidi.

Za preporuku u augustu su aktivne materije:

• fenheksamid, u koncentraciji 0,1%, karenca sedam dana za stone sorte, 21 dan za vinske sorte, MBT 2 ili
• fluopiram u količini 0,5 l/ha, karenca sedam dana za stone sorte 21 dan za vinske sorte, MBT 2 ili
• eugenol+garaniol+timol, u količini 1,6-4 l/ha, karenca tri dana za stone sorte, sedam dana za vinske sorte i eventualno
• tebukonazol + triadimenol + spiroksamin 0,3 - 0,4 l/ha, karenca 21 dan ili
• tebukonazol + fluopiram 0,035 - 0,04 l/ha, karenca 14 dana.

Kako ih primjenjivati?

Fungicide treba koristiti naizmjenično, za svako prskanje koristiti fungicide iz druge grupe. U područjima u kojima se pepelnica javlja u jakom intenzitetu, između dva prskanja treba sprovoditi zaprašivanje sumpornim prahom, pod uslovom da nisu visoke temperature.

S obzirom na to da je dokazana rezistentnost na neke triazole potrebno je pridržavati se sljedećih preporuka:

• primijeniti fungicide iz grupe triazola i pirimidina maksimalno dva do tri puta godišnje;
• za prva i posljednja tretiranja koristiti fungicide iz drugih grupa: dinokap, sumpor - posebno zaprašivanje;
• razmaci između dva prskanja sa fungicidima treba da budu najviše 12 dana;
• koristiti maksimalno preporučene koncentracije ili doze preparata;
• sistemične fungicide, ukoliko je moguće, ne primjenjivati kurativno.

Primjena kalijum-permanganata

Ukoliko se i pored izvedene zaštite od pepelnice ista pojavi, kao eradikativna mjera preporuka je da grozdove tretiramo sa rastvorom kalijum-permanganata.

U 100 litara vode rastvori se 125 grama kalijumovog-permanganata i doda se jedan do dva kg gašenog kreča. Sa tim rastvorom prskaju se grozdovi, a sljedeći dan lozu treba zaštititi bilo kojim od fungicida.

Kada koristiti fungicide, prije ili poslije kiše?

Kalijum-permanganat (KMnO4) je u stvari kristalna supstanca mrkoljubičaste boje. Koristi se kao terapeutsko sredstvo protiv pepelnica, a ponekad i za dezinfekciju reznica. Primjenjuje se u koncentraciji od 0,125 %. Može da mu se doda i neki okvašivač (Nu-film 17 0,15 %, Radovit N 0,075 - 0,20 %) radi boljeg vlaženja i prijanjanja na zelene dijelove biljke.

Djeluje kontaktno kiseonikom koji se tom prilikom oslobađa i koji "sagori" pepelnicu. Mana mu je što nema produženo dejstvo zbog čega poslije tretiranja sa kalijum permanganatom treba primijeniti neki fungicid sa produženim dejstvom.