Pepelnica se razvija i tokom suhog vremena, a plamenjača prvenstveno tokom vlažnog proljeća i ljeta s visokim temperaturama.
Pepelnica i plamenjača su dva najraširenija gljivična oboljenja koja se javljaju u ovo doba godine. Uzročnici su različite vrste gljivica, kao što su Erysiphe, Sphaerotheca i Peronospora.
Pepelnica se razvija i tokom suhog vremena, a plamenjača prvenstveno tokom vlažnog proljeća i ljeta s visokim temperaturama.
Pepelnica se raspoznaje po "brašnastoj" prevlaci na listovima, većinom na gornjoj strani, ali može i samo na donjoj kao i s obje strane (na naslovnoj fotografiji, list lijevo, op.a.).
Zahvaća i stabljike, cvjetove te plodove. Spore se šire vjetrom i kišom, a gljivica prezimljuje na površinama biljke domaćina.
Oslabljuje biljke te ih čini podložnijima drugim bolestima i štetočinama. Smanjuje prinos i kvalitetu plodova.
Najčešće napada sljedeće vrste:
Povrće: krastavci, tikvice, bundeve, paradajz, patlidžani, grah, grašak
Voće: jabuke, vinova loza, jagode, breskve, šljive
Ratarske kulture: pšenica, ječam, kukuruz, soja
Ukrasno bilje: petunije, fuksije, begonije, lantane, ruže, hrast, javor, jorgovan.
Potrebno je izbjegavati sadnju na suhim mjestima, redovno zalijevati, ali nikako po listu, i po potrebi malčirati. Kada otkrijete pepelnicu, odmah uklonite zahvaćeni dio biljke i odnesite izvan vrta, a najbolje ga je spaliti.
Plamenjača se javlja tokom vlažnog ljeta, s puno padavina i visokim temperaturama (na naslovnoj fotografiji, list desno, op.a.). Simptomi po kojoj ćete ju prepoznati su pahuljasta, brašnasta prevlaka na donjoj strani lista. S gornje strane se javljaju žute ili smeđe mrlje. Stariji listovi su obično najjače zahvaćeni. Biljka se ne razvija pravilno, postaje kržljava te osjetljiva na sekundarne infekcije kao što je siva plijesan.
Čim primjetite ove simptome, odmah uklonite zahvaćene listove.
Najčešće napada sljedeće vrste biljaka:
Povrće: krompir, paradajz, luk, krastavac, tikvice, salata, grašak, špinat
Voće: vinova loza, jabuke
Ratarske kulture: soja, suncokret
Ukrasno bilje: ruža, petunije, impatiens (lijepi dečko), sunovrat, hrast, bazga, lantana.
Važno je da biljke ne budu pregusto sijane i sađene, da imaju zraka i dobro drenirano tlo. Ne pretjerujte sa zalijevanjem.
Pored navedenih preporuka, za suzbijanje pepelnice i plamenjače možete koristiti fungicide. Biljke zahvaćene plamenjačom prevntivno možete tretirati prije prognoziranih oborina.
Vrlo učinkoviti prirodni fungicidi se mogu napraviti od češnjaka, sode bikarbone, aloe vere, kamilice i drugog bilja.
Jednako je važno jačati imunitet biljaka prihranom i biostimulatorima tokom vegetacije. Činite to redovno, kako bi se one lakše nosile sa stresom kao što su obilne padavine, visoke temperature, suša i druge pojave koje će nas pratiti i ove sezone.
Shutterstock/Taew Jari/Suba lakshmi
Tagovi
Autorica