U Federalnom agromediteranskom zavodu kažu da postoji nakana da BiH do ulaska u EU ima 10.000 hektara zemlje pod nasadima vinove loze jer su to i evropska pravila. Analize su pokazale da je to moguće, ponajprije kroz fondove EU-a.
Za Hercegovinu je septembar u znaku berbe grožđa. U vinogradima je ovih dana vrlo živo, a vinogradari samo priželjkuju još malo lijepoga vremena kako bi priveli kraju, ocjenjuju, iznimnu vinogradarsku sezonu, navodi Federalna.ba čija je ekipa posjetila plantažu Konjusi, najvećeg proizvođača grožda i vina u Hercegovini Vinarije Čitluk - Hercegovina vina.
Ondje se bere autohtona hercegovačka sorta blatina. Trsovi su se povijali pod težinom grozdova. Kvalitet je ove godine, kažu stručnjaci, izniman.
Temelje uspješnog i organiziranog vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini postavila je Austro-Ugarska 1912. godine, kada je bilo 6.400 hektara pod nasadima vinove loze. "Prije rata je bilo 5.789, a sada mnogo manje – 3.580 hektara. Nove investicije su neophodne, jer se posljednjih godina, nažalost, ne podižu novi nasadi", upozorava Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda.
U Zavodu kažu da postoji nakana da BiH do ulaska u EU ima 10.000 hektara zemlje pod nasadima vinove loze jer su to i evropska pravila. Analize su pokazale da je to moguće, ponajprije kroz fondove EU-a.
"Možemo doći do 10.000 hektara zahvaljujući projektiranim investicijama koje bi bile 50 posto nepovratne. Mi smo projektirali tih 237 miliona eura, a od čega bi bilo 50 posto neprovratnih. Zato mi priželjkujemo do kraja kandidacijski status", ističe Ivanković.
Vinogradarstvo i vinarstvo je skup biznis pa i ne čudi što nema volje za podizanje novih nasada. I ovdje manjka radne snage pa je i ove godine, naglašavaju vinogradari, bilo iznimno teško naći berače, jer ih je mnogo otišlo u svijet trbuhom za kruhom.
Tagovi
Autorica
