• Petrokemija
  • 27.10.2018. 16:30

Obavite jesensku gnojidbu vinove loze gnojivima s manje N, a više P i K

Kako bi vinovoj lozi nadoknadili hraniva iznijeta prinosom grožđa, potrebno je u tlo gnojidbom unijeti dušik, fosfor i kalij u količini ovisnoj o starosti i rodnosti nasada, planiranom prinosu te samoj plodnosti tla na kojem se uzgaja vinova loza.

Foto: Bigstockphoto/faber1893
  • 591
  • 37
  • 0

U jesen nakon berbe grožđa kada počnu otpadati prvi listovi, ali prije pojave prvih mrazova, idealno je vrijeme za obavljanje osnovne gnojidbe vinograda NPK gnojivima. Ova vegetacijska godina u većini vinorodnih krajeva bila je dosta zahtjevna u pogledu zaštite loze od bolesti zbog obilja kiše i dosta visokih temperatura, no usprkos tome, postignuti su dobri rezultati u pogledu prinosa, sadržaja šećera i nekih drugih parametara kvalitete.

Kako bi vinovoj lozi nadoknadili hraniva iznijeta prinosom grožđa, potrebno je u tlo gnojidbom unijeti dušik, fosfor i kalij u količini ovisnoj o starosti i rodnosti nasada, planiranom prinosu te samoj plodnosti tla na kojem se uzgaja vinova loza. Osnovnu gnojidbu vinograda s NPK gnojivima najbolje je obaviti uz dublju obradu tla jer hraniva iz mineralnih gnojiva dospijevaju u dublje slojeve tla te se korijen usmjerava na rast u dubinu prema izvoru hraniva.

Značaj osnovne gnojidbe u jesen, a ne u proljeće

Korijen vinove loze tijekom zime ne miruje već raste, usvaja hraniva iz tla koja stvaraju zalihe u korijenu i nadzemnim dijelovima trsa, a u proljeće kada krene vegetacija, ta se rezervna hraniva, prikupljena u periodu od jeseni do proljeća, troše za rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici. Kada bi ishranu odnosno gnojidbu vinove loze odgodili za proljeće, utjecaj bi se odrazio samo na povećanje veličine bobice i težinu grozda, a na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu ne bismo puno utjecali.

Kako bi vinovoj lozi nadoknadili hraniva iznijeta prinosom grožđa, potrebno je u tlo gnojidbom unijeti dušik, fosfor i kalij u količini ovisnoj o starosti i rodnosti nasada, planiranom prinosu te samoj plodnosti tla na kojem se uzgaja vinova loza.

Vinova loza veliki je potrošač kalija koji pozitivno utječe na nakupljanje šećera u bobicama grožđa, povećanje otpornosti na sušu, gljivične infekcije, mehanički pritisak i zimske pozebe. Fosfor je važan u početnim fazama rasta i razvoja jer potiče razvoj korijena, čime jača korijen i cjelokupni trs što se odražava na kondiciji i povećanoj otpornosti na visoke i niske temperature. Dobra ishrana fosforom povoljno djeluje na formiranje cvata u pupovima, na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve. U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa i u proljeće vegetacija kasni. No vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je blokiran i nedostupan biljkama zbog izrazite kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti, odnosno obaviti kalcizaciju tla.

NPK gnojiva s manjim udjelom dušika

Za osnovnu gnojidbu vinove loze Petrokemija savjetuje NPK gnojiva koja sadrže manji udio dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija kao što je NPK 7-20-30 ili NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18) čiji omjer hraniva odgovara potrebama vinove loze.

Za srednje dobar prinos grožđa od 10 t/ha potrebno je gnojidbom unijeti u tlo 100-120 kg/ha dušika (N), 50-100 kg/ha fosfora (P2O5) i 85-170 kg/ha kalija (K2O). Znači, na umjereno dobro opskrbljenim tlima fosforom i kalijem primjenjuje se 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili 700 kg/ha NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18). Ovom količinom gnojiva podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a manja količina dušika koja se unese u tlo vinova loza će iskoristiti za rast i razvoj korijena tijekom zimskog perioda.

Gnojidba zrelim stajskim gnojivom

Uz redovitu gnojidbu mineralnim gnojivima treba voditi računa i o sadržaju organske tvari u tlu. Zato je dobro vinograde svake treće do četvrte godine u jesen pognojiti zrelim stajskim gnojivom u količini 30-40 t/ha ili se može primijeniti neko drugo organsko gnojivo. Na taj način povoljno se utječe na stabilnost strukture tla, mikrobiološku aktivnost, vodo-zračne i toplinske prilike u tlu, odnosno na cjelokupnu plodnost tla. Ukoliko se osnovna gnojidba ne obavi u jesen, treba ju obaviti zimi kada vremenske prilike to dozvole, ali svakako ju treba obaviti prije kretanja vegetacije u proljeće.

Za više informacija o gnojidbi vinove loze, obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.


Tagovi

Petrokemija Vinova loza Gnojidba Vinograd NPK


Partner

Petrokemija d.d.

Aleja Vukovar 4, 44320 Kutina, Hrvatska
tel: +385 (0) 44 647 035, e-mail: mpc@petrokemija.hr web: http://www.petrokemija.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi