Nestabilan maj neće ugroziti vinovu lozu?

U zavisnosti od lokaliteta i nadmorske visine, zasadi vinove loze, nalaze u različitim fazama razvoja listova do početka formiranja cvasti (BBCH 13-53). Nestabilan april sa pojavom mraza i izmrzavanja, uticao je da sada imamo vinograde u različitim fenofazama.

"Tamo gdje je bilo mrazeva, gdje su okca stradala došlo je do aktiviranja spavajućih okaca i tu je primjetan tek početak otvaranja okaca i početak porasta lastara", kaže stručnjak za vinogradarstvo i voćarstvo Igor Andrejić i dodaje da je u vinogradima koji nisu bili pogođeni mrazem početak faze cvjetanja. 

Ekstremi bi se loše odrazili na lozu

Maj je takođe počeo sa nestabilnim vremenskim prilikama, tako da je bilo i visokih i niskih temperatura. To je malo uticalo na dužinu samih lastara, ali neće uticati previše na dalji razvoj loze.

"Sada joj ne bi godile neke jake vrućine, već normalne temperature za ovo doba godine, od 20 do 30 stepeni, sa dosta sunčanih dana. U takvim uslovima vinova loza, odnosno lastari najviše napreduju. Bilo koji ekstremi, temperature preko 35 stepeni bez padavina ili sa druge strane neke niske temperature, ispod 10 stepeni, negativno bi se odrazile na porast biljke."

Ovih dana od agrotehničkih mjera radi se obrada zemljišta, uništavanje korova koji je sada u intenzivnom porastu i prihranjuje se azotnim đubrivima, a kasnije slijedi provlačenje loze i mjere zelene rezidbe.

Podložna oboljenju

Padavine i temperaturne promjene u prethodnom periodu utiču na pojavu bolesti na vinovoj lozi kao što su plamenjača, pepelnica, siva trulež, pa je potrebno da vinogradari obave zaštitu u ovoj fazi, prije cvjetanja. Biljka sada ulazi u fazu kada je osjetljiva na infekciju fitopatogenom gljivom prouzrokovačem pepelnice vinove loze (Uncinula necator).

Najopasnija je u fazi cvjetanja kada se zaraza uvuče u cvijet, a kasnije u plod i izaziva truljenje i pucanje zrelih bobica. 

Pepelnica može da nanese i do 80 posto štete vinovoj lozi. Ova bolest napada zeljaste dijelove biljke, kao što su lišće, lastari, cvjetovi i grozdovi. Posebno je opasna na grozdovima gdje dovodi do pucanja bobica koje se suše i podložne su sivoj truleži. Simptomi se prvo javljaju na lišću, gdje su vidljive manje ili veće pepeljaste pjege. 

Lastari bivaju zaraženi dok su zeleni, poslije zdrvenjavanja na njima se razvijaju mrke ili crvenkaste pege. Najveće štete pepelnica prouzrokuje na bobicama, koje mogu biti zaražene od samog zametanja pa do početka zrenja. Ako su mlade bobice zaražene one dobijaju pepeljasto zelenu boju i prekrivene su brašnastom masom konidija. Kao takve se suše i propadaju. 

Kako se boriti?

Ova zaraza suzbija se isključivo hemijskom sredstvima i to sumporom kao prvim fungicidom.

Pošto je u najavi višednevni period nestabilnog vremena sa padavinama, koje mogu stvarati povoljne uslove za infekciju prouzrokovačem crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis viticola), u cilju zaštite od navedenih patogena, proizvođačima se preporučuje primjena kombinacije fungicida na bazi mankozeba i meptildinokap.

Kako se riješiti crne pjegavosti vinove loze?

Na lokacijama gdje je registrovana povećana brojnost pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), a očekuje se polaganje jaja prve generacije ove štetočine, u cilju suzbijanja preporučuje se primjena nekog od insekticida na bazi cipermetrina.