Kako se riješiti crne pjegavosti vinove loze?

Simptomi crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis viticola) se razvijaju na mladicama, lastarima i vrlo rijetko na lišću. Rano u proljeće na mladicama uočavaju se pjege (poput širih crtica) tamnoljubičaste boje. One su ovalnog oblika i zašiljenih krajeva. Spajanjem pjega nastaju prstenovi oko mladice, tkivo se često raspuca.

Na odrvenjelim lastarima tokom zime dolazi do "izbjeljivanja" spoljnog dijela kore, a do proljeća na njoj se pojavljuju crne tačkice - plodišta sa sporama. Spore raznose vjetar i kiša. Na zaraženim lastarima lisni pupoljci se ne otvaraju istovremeno, a neki uopšte ne prolistaju, što utiče na prinos.

Ima li rješenja?

Suzbijanje nije jednostavno, a uspjeh se postiže zaštitom tokom više godina. 

U zaraženim vinogradima, uspjeh se može postići samo upornom zaštitom tokom dužeg perioda. Prilikom rezidbe, koliko je to moguće, treba odstraniti zaražene lastare. Nakon rezidbe treba ih iznijeti iz zasada jer predstavljaju vrlo važan izvor zaraze. Ne treba pretjerivati sa đubrenjem, naročito ne sa azotom, jer to povećava osjetljivost. Sve sorte nisu jednako osjetljive. Takve stone sorte su na primer kardinal, kraljica vinograda, afus-ali, a od vinskih sorata su na primjer malvazija, frankovka, žilavka. Nužno je da se sadi zdrav sadni materijal.

Kada smo iscrpli sve spomenute mogućnosti, preostala je primjena fungicida. U zasadima u kojima postoji zaraza neophodno je obaviti zimsko prskanje sa jednim od fungicida na osnovi bakra. To prskanje treba obaviti neposredno pred kretanje vegetacije, te jedno po izbijeljenoj kori. Nakon toga preporučuju se još dva prskanja i to u stadijumu B do C (vunasti - zeleni pupoljak), te drugo prskanje u stadijumu D do E (pojava listića - razvijeni listovi) i još jedan tretman sve do cvjetanja loze.

Dostupni fungicidi?

Kako je teško u vinogradu naći tačno određeni stadijum, za zaštitu se odlučuje onda kada je određeni stadijum najzastupljeniji.

Od fungicida, za suzbijanje crne pjegavosti u vegetaciji, registrovani su na bazi fosetil-aluminijuma, mankozeba, metirama, hlorotalonila, propineb + cimoksanila i drugi, a djelotvorni su i na bazi folpeta, azoksistrobina i kresoksim-metila.