Kom, koštice i talog: Šta s ostacima nakon prerade grožđa?

Prerada grožđa ne završava punjenjem vina u bačve i boce. Nakon prešanja ostaju koštice i kom, a tokom proizvodnje vina nastaje i talog. Šta s njima učiniti odluka je koju svaka vinarija mora donijeti, pogotovo kada se radi o većim količinama.

Kod vinogradara i vinara Ivana Gerštmajera Zelembera zasad je najjednostavnije rješenje vraćanje dijela ostataka u tlo. Kom i koštice razbacuju se u tankom sloju, uglavnom na parcelama koje se vode kao ugar, nakon čega se zaoravaju.

"Na parcelama koje inače malčiramo ili tanjuramo te ostatke razbacamo po tlu i poravnamo pa onda uglavnom zaoremo", pojašnjava naš sagovornik.

Kako kaže, to nije nužno i najiskoristivija opcija. Kom i koštice mogu biti vrijedna sirovina za daljnju preradu, a upravo nedostatak potražnje trenutno je jedan od razloga zbog kojih završavaju u tlu.

Nekada rakija, danas nove mogućnosti

U prošlosti se kom u većoj mjeri koristio za proizvodnju rakije. Kako se tržište za takve proizvode smanjivalo, tako je nestajao i ekonomski interes za preradu ovog nusproizvoda.

Danas se, međutim, pojavljuju drugačije mogućnosti. Koštice grožđa mogu se hladno prešati za dobivanje ulja, a njihovim mljevenjem dobiva se brašno.

"Postoje tehnologije koje, evo, nadam se da ćemo i mi uskoro primjenjivati. A to je hladno prešano ulje od koštica. Isto tako, mljevenjem tih koštica kroz mlin dobiva se brašno", navodi ovaj mladi vinar.

Takva bi prerada omogućila da ono što je dosad predstavljalo ostatak proizvodnje postane novi proizvod i potencijalni izvor prihoda.

"Brašno i ulje su ustvari neki novi nusproizvodi koji su, evo, i nama u planu, tako da ćemo moći na taj način apsolutno iskoristiti cjelokupan urod. Može se taj ciklus cijeli zatvoriti", kaže.

Taloga je danas manje

Ostatak koji nastaje u proizvodnji vina je i talog. Njegova količina danas je, prema iskustvu ovog vinara, manja nego ranije, što povezuje s primjenom savremenih tehnologija prerade.

"Moguće je to još jednom eventualno ispresati, ali novim tehnologijama kako se to danas radi nema toliko puno taloga. Sva ta nečistoća koja na kraju je u tom soku ustvari završi na istoj toj komini", objašnjava.

Talog se također može koristiti, no u ovoj se vinariji trenutno uglavnom zbrinjava, dok manje količine ponekad završe i u kompostištu.

Količina ostataka ovisi o načinu prerade, a posebno o tome koliko se grožđe preša. U vinariji Gerštmajer nastoje postići optimalno prešanje, dovoljno da se iz grožđa dobije što više, ali bez pretjeranog iscrpljivanja.

"Od tone grožđa bude možda negdje malo manje od pola, znači 400, maksimalno 500 kilograma, možda nekada čak ni toliko", kaže.

Vraćanje u tlo nije bez ograničenja

Komina se može vratiti u tlo, ali to ne znači da je treba nekontrolirano razbacivati po poljoprivrednim površinama. Količina primijenjenog materijala i svojstva tla važni su faktori koje treba uzeti u obzir.

"Ne smije se u velikoj količini niti rasipati po tlu zato što je na neki način štetno, zakiseljava tlo", upozorava naš sagovornik.

Na njegovim parcelama takav problem zasad ne predstavlja ograničenje jer, kako kaže, njihova tla nemaju problem s kiselošću, ali napominje da uvijek treba biti oprezan.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor