• Vinograd
  • 12.10.2020. 09:30

Koji su dobri, a koji loši susjedi vinove loze?

Miloduh, origano, bosiljak, geranijum osim što djeluju pozitivno na otpornost u zasadu, odbijaju štetočine i doprinose boljem ukusu grožđa. Svaka biljna vrsta djeluje na svoj način.

Foto: Depositphotos/wollertz
  • 111
  • 15
  • 1

Kao i sve biljne vrste i vinova loza ima one koje ne podnosi, koje toleriše i koje obožava kada rastu pored nje. Dobrim odabirom usjeva možemo djelovati na zdravlje biljaka, veću rodnost, bolji kvalitet bobica grožđa ili će nas one upozoriti na pojavu bolesti.

Kod odabira vrsta treba obratiti pažnju na zahtjeve vinove loze jer će se najbolje slagati sa onima koje imaju iste ili slične zahtjeve uzgoja. Traži terene sa umjerenom temperaturom, obiljem sunca, dobro dreniranim zemljištem i dovoljno vlage za rast, razvoj i formiranje roda.

Ne voli da raste sama

Ovu pojavu proučavao je austrijski vinogradar Lenc Mozer i otkrio da raste lošije u zasadima gdje je posađena samo ona dok je u vinogradima gdje se pored nje sade i uzgajaju druge biljke, mnogo bolja i rodnija. To ga je navelo da se posveti proučavanju ove pojave. Testirao je više od 170 vrsta i njihovo dejstvo u združenom usjevu sa vinovom lozom.

Poslije berbe u vinogradu slijede đubrenje, obrada tla i zagrtanje čokota

U profesionalnim vinogradima često se mogu vidjeti ruže na početku i na kraju. Razlog za takvu sadnju je što osjetljive sorte ovog cvijeća, obole od pepelnice prije nego vinova loza. Zbog toga su pravi indikator za pojavu pepelnice. Grm ruže u zasadu pokazatelj je zdravlja jer ima iste štetočine i bolesti.

Ko pospješuje imunitet, cvjetanje i oplodnju ?

Miloduh, origano, bosiljak, geranijum osim što djeluju pozitivno na otpornost, odbijaju štetočine i doprinose boljem ukusu grožđa. Svaka biljna vrsta djeluje na svoj način.

Miloduh će privući mnoštvo pčela koje će pospješiti oplodnju cvjetova vinove loze koji nisu privlačni drugim insektima oprašivačima.

Bosiljak će pospješiti rast i razvoj čokota, osiguraće formiranje više cvjetova jer sadrži supstancu za intenziviranje razvoja. Pored bosiljka, krastavac i špinat imaju isti efekat.

Geranijum je naročito koristan na područjima gdje se često javljaju lisne uši na ovoj vrsti, čiji miris je neprijatan za njih.

Pored kopra, jagode i kiselice (štavlja) vinova loza ima dobar imunitet i manje je podložna bolestima.

Šta treba znati prije podizanja vinograda

Grašak i ostale mahunarke zahvaljujući bakterijskim kvržicama na korijenju obogaćuju tlo azotnim materijama. Djeteline su odličan pokrivač zemljišta, usvajaju azot, a mogu se iskoristiti kao zelenišno đubrivo. Izbjegavajte višegodišnji, mnogocvjetajući grašak jer negativno djeluje u vinogradu.

Drugu grupu čine aromatične vrste koje odbijaju razne štetne organizme. Zbog te svoje osobine, poželjno ih je zasaditi. Ne djeluju direktno na vinovu lozu, ali štite je od štetočina. U ovu grupu ubrajaju se: bijeli luk, mentu, ružmarin, vratić.

Vrste koje je potrebno izbjegavati 

Pojedine biljke djeluju izuzetno negativno. U tu grupu ubrajaju se razno cvijeće i kupusnjače. Od cvijeća se mogu saditi lukovice tulipana, narcisa i zumbula. Oni se ponašaju neutralno u odnosu na vinograd. Neven, peršun, žalfija i hajdučka trava usporavaju rast mladih prirasta. Njihovo negativno djelovanje se ispoljava i na udaljenosti od tri metra od zasađenih čokota.

Naročito negativna reakcija može se očekivati kada su blizu posađeni kupus i rotkvice.


Tagovi

Uzgoj vinove loze Drenirano zemljište Vinograd Lenc Mozer Profesionalni vinogradi Pospješivanje oplodnje Razvoj čokota Aromatične vrste


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.