Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj vinove loze
  • 18.04.2019. 14:00

Šta treba znati prije podizanja vinograda

Prilikom podizanja novog zasada vinove loze, potrebno je obratiti pažnju na više faktora jer je riječ o višegodišnjem zasadu.

Foto: Depositphotos/oksix
  • 5.336
  • 59
  • 0

Prilikom podizanja novog zasada vinove loze, potrebno je obratiti pažnju na više faktora jer je ovdje riječ o višegodišnjem zasadu.

Koje su najbolje temperature za vinovu lozu

Temperatura ima uticaj na rodnost, visinu i kvalitet prinosa. Svaka faza u razvoju vinove loze ima svoj optimum temperature. Od presudnog je uticaja za formiranje i funkciju reproduktivnih organa, za oprašivanje cvjetova, za rast i sazrijevanje plodova. Temperaturne sume za čitavu godinu i period vegetacije predstavljaju zbir svih pozitivnih temperatura u toku godine, odnosno vegetacije, navode u PSSS Negotin.

U našim klimatskim uslovima smatra se da je temperatura od 10 º C ona na kojoj vinova loza ulazi u period vegetacije. Tokom aprila temperature vazduha su u porastu na svim nadmorskim visinama, tako da su tada povoljni temperaturni uslovi za kretanje vinove loze. Maksimalne normalne mjesečne temperature vazduha javljaju se u julu, a jeseni su uglavnom suhe i tople što je povoljno za sazrijevanje grožđa.

Što se tiče zimskog perioda, temeprature u januaru, na svim nadmorskim visinama uglavnom su negativne i u intervalu su od -1,5 º C do -2,0 º C. Ove temperature ne predstavljaju problem kod uzgoja vinove loze.

Osvjetljenost kao važan faktor

Osvjetljenost kao jedan od uslova koji utiču na podizanje vinograda, može da se utvrdi na osnovu stvarnog trajanja sunčevog sjaja, izraženog u satima. Najbolje bi bilo da ova vrijednost iznosi 2.000 sati trajanja sunčevog svjetla godišnje jer je ovo optimalna vrijednost za uspješno gajenje vinove loze. 

Prosječno osunčavanje u periodu najintenzivnijeg porasta vinove loze iznosi više od 1.600 sati. Najmanje sume kreću se od 129 sati u aprilu do 355 sati u julu. Bolja osunčanost vinove loze utiče na veći sadržaj šećera i aromatičnih materija, veći sadržaj alkohola, bolju obojenost grožđa i vina, a samim tim i na bolji kvalitet prinosa. 

Tipovi zemljišta koje vinograd voli

Vinova loza spada u grupu biljaka koje uspješno mogu da se gaje na vrlo različitim tipovima zemljišta. Ne podnosi zemljišta gdje je visok nivo podzemnih voda i gdje bi eventualno moglo da dođe do zabarivanja. Ukoliko se ipak neko odluči da iskoristi i ovakve terene, neophodno je prvo uraditi odvodnjavanje. Nakon toga, potrebno je raditi na popravci fizičkih i hemijskih osobina zemljišta. 

Oliver Mandarić: Žilavka i blatina doživljavaju svoju ekspanziju

Radi popravke plodnosti tla, potrebno je uraditi analizu zemljišta jer samo tako možete znati kakvo je zemljište i koliko đubriva treba i koji tip.

Zemljišta koja su najbolja za vinograd su rendzine (ovaj tip nastaje raspadanjem laporovih sedimenata), černozem - zbog svojih dobrih karakteristika i gajnjače (jer nema kalcijum karbonata CaCO3). 

Kada se odlučite za lokaciju gdje ćete podizati vinograd, onda treba pristupiti popravljanju fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta. Takođe, obratiti pažnju i na vodno vazdušni i toplotni režim zemljišta, ali i na samu konfiguraciju terena. 

Organizacija zemljišne teritorije za vinograd

Pravilan raspored i organizacija mjesta predviđenog za vinograd ključan je za cjelokupan uspjeh. Prilikom organizacije vodite računa o obliku i veličini parcele, pravcu redova i njihovom rastojanju, kao i o obezbjeđenju neophodnih količina vode. 

Poželjno je da oblik parcele za zasad vinograda bude pravilnog pravokutnog oblika, kako bi mehanizacija mogla što lakše da se kreće kroz nju. Za vinograde optimalno je da pravac redova bude sjever - jug i da su uspravno postavljeni u odnosu na nagib i pravac puhanja najjačeg vetra. Pravilan pravac pružanja redova doprinosi pravilnom osunčavanju vinove loze, umanjuje štetno djelovanje vjetra i ima antierozivni uticaj. Međutim, nije rijedak slučaj da se smjer odredi u pravcu nagnutosti terena odnosno da se pravac vjetrova poklapa sa pravcem puhanja najjačeg vjetra.

Najbolje je podizati vinograd na brežuljkastim terenima sa južnom, jugozapadnom ili jugoistočnom ekspozicijom jer one obezbjeđuju dobru osunčanost vinove loze.  Na sjevernim ekspozicijama, poželjno je uzgajati sorte otpornije na niske temperature, ali i sorte sa kraćim periodom vegetacije.

Na brežuljkastiim terenima javlja se i još jedan bitan faktor koji treba imati u vidu, a to je nagib ili inklinacija terena.

Optimalna nadmorska visina kreće se od oko 100 do 300 metara, ali može se uspješno uzgajati i na nižim, ali i na nešto višim nadmorskim visinama. 

Prnjavorački zet na sjeveru Bosne proizvodi vino za francusko tržište

Sa porastom nadmorske visine mijenjaju se i temperaturni uslovi. Tako se na svakih 100m visine srednja godišnja temperatura smanjuje za pola stepena u prosjeku, a vegetacioni period skraćuje se za 7 - 10 dana (to treba imati u vidu pri izboru sorti). Ove promjene utiču i na grožđe jer utiču na smanjenje sadržaja šećera.

Zašto je potrebno popravljati osobine zemljišta

Prije podizanja vinograda, neophodno je sagledati u kakvom je stanju zemljište. Od njegovih fizičkih, hemijskih i bioloških osobina, zavisit će i uspjeh u samom uzgoju vinove loze pa iz tog razloga treba reagovati i popraviti osobine zemljište, ukoliko je to potrebno. 

Humifikacija - u pitanju je proces povećanja količine organskih materija u zemljištu Za normalan razvoj vinove loze i zadovoljavajućih prinosa, potrebno je održavati određen procenat humusa u zemljištu. Zemljište treba da sadrži od 2,8% - 3,5% humusa na dubini 30 - 60cm. Neposredna humifikacija podrazumijeva korištenje: zrelog stajnjaka, treseta, bakterijalnih đubriva i  zelenišnih đubriva. Da bi se sadržaj humusa povećao za 1% na dubini od 10cm/ha, potrebno je dodati 12 - 15t stajnjaka, odnosno, da bi se procenat humusa povećao za jedan, na dubinu od 30cm (oranični sloj) potrebno je dodati 37- 40 t stajnjaka.

Fosfatizacija - Optimalan sadržaj fosfora u zemljištu je 15 - 20 mg P2O5/100g vazdušno suvog tla. Za povećanje sadržaja fosfora za jedan miligram, treba 30 kg čistog fosfora u obliku P2O5 (fosforne kiseline) po jednom hektaru. Fosforna đubriva treba unijeti u dublje slojeve zemljišta, odnosno, nakon rasturanja po površini zaorati ih jer je fosfor slabo pokretljiv element u zemljištu pa ako ga unesemo po površini, neće biti pristupačan za korijen loznih kalemova, koji se nalazi u dubljim slojevima. 

Kalcizacija - Vinova loza voli kalij i ima velike potrebe za ovim elementom. U zemljištima je rjeđi nedostatak kalija, od fosfora. Optimalan sadržaj kalija u zemljištu je 25 - 40 mg K2O/100g, vazdušno suve zemlje. Primjena kalijevih đubriva je ista kao i kod fosfornih, odnosno, treba ih zaorati. Da bi se povećao sadržaj kalija za jedan miligram potrebno je 15 - 20mg čistog kalija u obliku K2O po jednom hektaru.

Kalijeva đubriva ne zagađuju životnu sredinu

Kalcifikacija - Ova mjera odnosi se na regulisanje pH vrednosti zemljišta i primjenjuje se samo kod onih zemljišta koja imaju kiselu reakciju. Vinova loza najbolje uspijeva na tlu u kom se supstituciona kiselost kreće od 6 do 7 pH. Za kalcifikaciju mogu se koristiti različiti materijali koji sadrže veliki procenat kalcij karbonata (CaCO3), kao što je krečnjak (70 - 90% CaCO3), živi ili pečeni kreč (90 - 95% CaCO3) i saturacioni mulj (dobija se kao nusproizvod u proizvodnji šećera). 

Važno izabrati dobru podlogu za vinovu lozu

Odabir podloge za vinovu lozu može da utiče kako na poboljšanje tako i na pogoršanje agrobioloških, ali i tehnoloških karakteristika nakalemljenih sorti vinove loze. Greške kod odabira podloge za vinovu lozu kasnije ne mogu da se isprave. Podloga mora da posjeduje niz povoljnih osobina - da je potpuno otporna prema korjenovoj filokseri, da ima dobar afinitet prema plemenitoj lozi, da se lako prilagođava različitim zemljištima i klimatskim uslovima, da podnosi određene količine kreča u zemljištu, da se dobro ožiljava, treba pozitivno da utiče na vegetativni potencijal i na ostale agrobiološke osobine nakalemljenih sorti vinove loze i da nije zaražena virusom.

Od čemu zavisi rodnost vinograda?

Izbor sorte kao važan korak

Finalni korak kada se radi o planiranju podizanja zasada vinograda je i i izbor sortimenta. Ukoliko se neko odluči za mali zasad, za sopstvene potrebe, odabir sorte predstavlja lični izbor samog vinogradara.

Međutim za profesionalno bavljenje vinogradarstvom potrebno je uzeti mnogo faktora u obzir kako bi se pravilno izabrala odgovarajuća sorta, koja će u konkretnim agroekološkim uslovima, potpuno ispoljiti svoja biološka svojstva u pogledu prinosa i kvaliteta, a pri tom ostvariti i profit.


Tagovi

Uzgoj vinove loze Zasad vinograda Agrotehničke mjere Osobine zemljišta Podloga za vinovu lozu Korjenova filoksera


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.