Oliver Mandarić: Žilavka i blatina doživljavaju svoju ekspanziju

Oliver Mandarić prvi je čovjek Vina Rubis iz Čitluka i predvodnik plejade novog vala, mladih vinara Hercegovine. Njegova vinarija peta je po veličini u BiH, a kaže kako ima još ambicija i otkriva nam planove daljnjeg rasta. 

Predstavljeni ste ovdje na sajmu u Mostaru ispred zanimljivog imena i kombinacije - Blaž. Kako je došlo do toga da kao vinari koji čuvaju i odgajaju ovdašnje blatine i žilavke, zajednički nastupate? 

Prije svega Blaž je udruga vinara i spoj je riječi Blatina i Žilavka. Po uzoru na francuske, španjolske i druge svjetske vinare, odlučili smo se udružiti da na taj način dobijemo dodatnu snagu, da nastupamo na domaćem i inozemnim tržištima. 

Prije tri godine smo s pričom Blaž krenuli u Međugorju te organizirali Festival Blatine i Žilavke, BLAŽ Enology koji je sad već tradicionalan ljetni festival. Krenuli smo sa svega tri vinara, na mostarskom sajmu ih imamo devet, a 24 kada danas pričamo o međugorskom Blažu. 

Oliver Mandarić: I za žilavku i za blatinu stižu medalje s Dekantera

Ovo je odlična prilika za posjetitelje da kompariraju ponudu, a i za vas da vidite gdje ste na razini kvalitete u odnosu jedni na druge. Kako biste vi danas ocijenili situaciju sa žilavkom i blatinom? 

Žilavka i blatina su danas nešto stoto ako ih usporedimo s vremenom prije 20 godina, kako po kvaliteti, tako i po načinu proizvodnje koji je nekada bio jednostavan, a danas je vrlo kompleksan - počevši od okusa, aroma, balansiranosti kiselina u žilavci koja je danas vrhunsko svjetsko vino. Žilavka polako dobiva svoje obrise, u svim se vinarijama pakira u ozbiljnu ambalažu te se izvozi u sve zemlje širom Evrope i svijeta. Isto je i s blatinom. Obje sorte su na ozbiljnoj razini i već stižu medalje s Dekantera, ali i drugih natjecanja. Sa Dekantera kao svjetskog prvenstva u ocjenjivanju vina, imamo i srebrene i brončane i regionalne trofeje. Žilavka i blatina doživljavaju svoju ekspanziju. 

Kakva je situacija s cijenom vina koja izlaze iz vaše vinarije? Pretpostavljam da rast kvalitete prati i određeni rast cijena? 

Ako pričamo o vrhunskoj žilavci i blatini, one su cijenom ispod evropskog prosjeka. Naravno, tu se veže i ekonomsko pitanje - maksimalna kvaliteta po minimalnoj cijeni, ali da ne bude skroz minimalna. No, ako radimo izvedenice iz svega, selekcije, određena barik vina iz žilavke i blatine, tada cijene idu iznad srednjeg, prema gornjem nivou. Svakako, pozitivni pomaci postoje. Kako bi Englezi rekli, 'step by step'. 

Osebujna žilavka iz starih panjeva

Koliki su gabariti vaše proizvodnje, gdje se nalaze nasadi, kakva je struktura sadnog materijala? Godišnji obujam od 200.000 litara nije malo, ako sam dobro upućen taj kapacitet vas svrstava na peto mjesto po veličini u Bosni i Hercegovini. 

U BiH, osim bivših državnih vinarija koje su privatizirane, mi smo jedni od najvećih manjih vinarija. Da, kapacitet je trenuntno oko 200.000 litara vina godišnje, ali naš krajnji cilj je 350.000 vina. Ozbiljno krećemo i sa proizvodnjom rakija, a tu planiramo 100 do 150 tisuća litara godišnje. Dakle, sve skupa bi bilo 500.000 litara.

Naši vinogradi pozicionirani su na mikro lokacijama Vionica, Pijana brda i Prenj, s oko 90.000 loza. Imamo jako mlade vinograde koji su tek posađeni prije 2 godine, do nekih srednjih starosti 10 do 15 godina. Ali, imamo i najstariji vinograd u Hercegovini, na što smo ponosni, vinograd žilavke, star 70 godina.  

Selekcija daje zanimljive i intenzivne arome, krasnu i osebujnu žilavku danas proizvodite iz starih panjeva?  

Tako je. Imali smo vinograd na Pijanim brdima koji smo posjekli do zemlje u kojoj su bili veliki korjeni. Iz tih žila, iz panjeva su nikle mladice i od toga smo dobili našu selekciju koju smo kasnije i barikirali tako da imamo selekcioniranu i barikiranu žilavku. To su nevjerojatne arome, drugačije vino nego klasične žilavke. Nešto što svakako vrijedi probati.

Kupci padaju i na prvi pogled i na prvi okus

Vidimo i razlike u pristupu pojedinih vinara i vinarija, od onih koji se predstavljaju imenom i pojavom do onih koji više rade na brendiranju samog proizvoda. Kako gledate na to? 

Svaka vinarija ima svoju politiku brendiranja kao i tehnologije procesa proizvodnje vina. Što se tiče naše vinarije, uvijek smo išli korak ispred i s tehnologijom i s marketinšim pristupom. To je dalo dobre rezultate na tržištu. Kupce treba na prvu s nečim zainteresirati i na prvi pogled i na prvi okus. 

Ovaj sajam je prilično posjećen, dosta je ljudi na vašem štandu. Kako ocjenjujete sajamski nastup? 

Sajam svake godine postaje sve značajnija manifestacija, kako u BiH, tako i u regiji što nam je potvrdilo prisustvo čak tri predsjednika na otvorenju. Mnogo ljudi iz regije prodefilira kroz sajam i definitivno, svaki poduzetnik, kao i mi vinari, bi trebali uzeti učešće jer se samim tim unapređuje kontakt, marketing, prodaja i sve drugo. 

Dakle, iduće godine ste ponovo ovdje u Mostaru na sajmu? 

Naravno.