Kalcizacija i popravka zemljišta za budući vinograd

Za podizanje vinograda najčešće se koriste kiselija zemljišta od onih koja su neophodna i optimalna za vinovu lozu, a najbolja su ona blago kisele ili neutralne reakcije čiji je pH 6,5 do 7,0. Da bi se pH reakcija zemljišta dovela na optimalni nivo za vinovu lozu obavlja se kalcizacija zemljišta. Za kalcizaciju težih tipova zemljišta koriste se pečeni krečnjak, a za kalcizaciju lakih tipova zemljišta usitnjeni prirodni kalcijum karbonat (CaCO₃).

Za smanjivanje kiselosti zemljišta, zavisno od tipa zemljišta i njegovog pH, upotrebljava se norma od 1 do 2 tone pečenog krečnjaka ili kalcijum karbonata. Najčešće je to 1,0 - 1,5. Koristi se zamjena za krečnjak, a to je "Njival", rasturanjem po površini zemljišta namijenjenog podizanju vinograda sedam do 10 dana prije rigolovanja zemljišta. Primjenjuje se samo na zemljištima kisele reakcije (pH = 4 - 5,5). Može se upotrijebiti i laporac i saturacioni mulj za kalcizaciju zemljišta.

Kada unijeti krečnjak?

U zemljišta sa kiselom reakcijom (nižom pH vrijednošću) dobro je unijeti hidratisani kreč ili najčešće usitnjeni krečnjak. Unošenjem krečnjaka smanjuje se kiselost zemljišta. Količine pečenog ili prirodnog usitnjenog krečnjaka koje je potrebno unijeti u zemljište na određenu površinu utvrđuju se na osnovu agrohemijske analize zemljišta, odnosno njegove utvrđene pH vrijednosti.

Dubina rigolovanja se kreće od 50 do 100 cm, najčešće na 70 cm, a zavisi od svojstava zemljišta i klime. Plitka propusna zemljišta rigoluju se do 60 cm, a u vlažnijim krajevima gdje su zemljišta plodnija, dovoljno je rigolovati do 70 cm dubine. Rigolovanje se obavlja traktorima velike snage (90 do 150 KW), uz upotrebu plugova rigolera.

Šta treba znati prije podizanja vinograda

U praksi se za meliorativno đubrenje daje 50 - 100 t/ha stajnjaka, zatim 2.000 - 3.000 kg superfosfata i 1.000 - 2.000 kg kalijumove 40 % soli, odnosno kompleksno mineralno đubrivo sa fosforom i kalijumom (0:20:30) u količini 1.000 - 2.000 kg/ha. Procijenjeno je da zemljište na kome podižemo vinograd treba da sadrži 10 - 15 mg fosfora/100 g vazdušno suhe zemlje, 20 - 40 mg kalijuma/100 g suhe zemlje i dva do tri posto humusa. Procenat azota dobijamo kada se procenat humusa podijeli brojem 20.

Na šta još obratiti pažnju?

Mineralna i organska đubriva unijeti u zemljište neposredno pred rigolovanje. Stajnjak i mineralna đubriva rasturiti ravnomjerno rasturačem. Đubriva najefikasnije djeluju ako su unijeta u zemljište najmanje šest mjeseci prije početka sađenja vinove loze - krajem ljeta i u jesen.

Unošenje kalijuma i fosfora može se obaviti primjenom pojedinačnih fosfornih i kalijumovih ili kompleksnih fosforno-kalijumovih (PK) mineralnih đubriva. Količine fosfornih i kalijumovih đubriva za određenu zemljišnu površinu izračunavaju se na osnovu agrohemijske analize zemljišta, potrebnih količina fosfora i kalijuma u zemljištu prije sadnje vinove loze i koncentracija fosfora i kalijuma u đubrivima koja će se koristiti. Treba računati da u zemljišta, u kojima inače ima dosta kalijuma, osnovnim đubrenjem treba unijeti i magnezijum, proračunom na osnovu analize zemljišta, tako da imamo oko 15 mg magnezijuma (Mg++)/100 g suhe zemlje.

Ključna je analiza zemljišta

Prije pripreme zemljišta za sadnju vinove loze (Vitis vinifera L.) treba ispitati njegov kvalitet, a to obavljaju ovlaštene organizacije. Racionalno korištenje đubriva (troškovi 20 - 30  posto) u vinogradarskoj praksi može se izvesti samo na osnovu pravilnog tumačenja rezultata agrohemijske analize zemljišta. Posebnu pažnju treba obratiti na reakciju zemljišta, te na sadržaj kalcijum-karbonata, humusa, azota, fosfora i kalijuma.

Nakon žetve žitarica idealno je vrijeme za kalcizaciju zemljišta

Količina humusa u zemljištu za normalan razvoj vinove loze i postizanje visokih prinosa treba da je prosječno oko tri posto. S obzirom na to da većina zemljišta oskudijeva u humusu, treba ga povećati unošenjem organskih đubriva (stajnjak, kompost, treset) ili zaoravanjem biljaka za zelenišno đubrenje.

Za vinogradarsku praksu od posebnog je značaja treset oplemenjen mineralnim đubrivima, jer je izvanredan materijal za humizaciju. U stajnjaku ima oko 20 posto organskih materija, u tresetu oko 80 posto, dok u biljkama za zelenišno đubrenje do 15 posto. Za zelenišno đubrenje najbolje su kombinacije trava i leguminoza. Za kisela zemljišta dobra je plava lupina.