Kako cvate vinova loza i na kakve probleme možete naići?

Cvatnja vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u njenom razvoju. Omogućuje oplodnju malenih cvjetića kako bi u jesen imali urod grožđa. Prva sorta koja započinje cvatnju je pinot bijeli, odnosno chardonnay. Posljednji kreću graševina (naslovna fotografija, op.ur.) i sauvignon. U nekim godinama kada naglo zatopli, gotovo sve sorte krenu sa cvatnjom u razmaku od svega pet do šest dana, dok u nekim godinama kada za to vrijeme nastupi zahlađenje razmak između otvaranja cvjetova chardonnaya i sauvignona može biti i do 14 dana. 

Uobičajeni početak ove fenofaze je posljednja sedmica mjeseca maja. Ona započinje kada se dnevne temperature kreću između 10°C u jutarnjim satima i do 25°C u popodnevnim. Nakon što dođe do oplodnje, iz plodnice će se razviti bobica s do četiri sjemenke, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu. 

Kako cvate vinova loza? 

Započinje odvajanjem sitnih zelenih latica na osnovi cvijeta, koje u vinogradarskom žargonu nazivamo "kapicom". Vrhovi latica savijaju se prema gore, istovremeno prašnici postaju sve veći, izravnaju se i izbace kapicu. 

Otvaranje cvjetića, odnosno izbacivanje kapica više ovisi o temperaturi proteklog nego o temperaturi trenutnog dana. Nakon toplog i sunčanog dana slijedi jače otvaranje, dok se nakon hladnog otvara dosta manje njih. Ukoliko gledamo njihovo otvaranje u toku jednog dana, možemo konstatirati da postoje dva glavna perioda. Prvi je jutarnje otvaranje koje za vrijeme sunčanog dana traje između 9-11 sati i u kojem se otvori oko 80% cvjetića tog dana te poslijepodnevno otvaranje u kojem se otvori tek 20% cvjetića, a nastupi nakon najvećih vrućina tek oko 16-18 sati. 

Treba reći da je vinova loza samooplodna.

Mogući problemi 

Na cvatnju i oplodnju jako utječu dnevne temperature. Suho i vjetrovito vrijeme negativno se odražava na oplodnju pošto se suši njuška tučka te je polenu teže proklijati bez vlage. Za vrijeme zahlađenja i kiše, temperature za klijanje polena postaju najčešće preniske te se proces prekine prije nego što je oplođena bobica. 

Niske temperature u ovom periodu nisu rijetkost u sjevernim vinogorjima te ponekad znaju na osjetljivim sortama kao što su rizling rajnski, traminac, sauvignon biti uzrok čak i do 70% smanjenja uroda. Sve osjetljive sorte potrebno je dobro oplijeviti te optrgati većinu donjih zaperaka i listova koji pokrivaju grozdove kako bi uvjeti bili što je moguće bolji. Što više sunca i prozračnosti. 

Zašto i kako se radi rana defolijacija vinove loze?

Ponekad je kod sorata sa nabijenim grozdovima dobro da se ne oplode baš sve bobice, pošto bi njihovim kasnijim rastom došlo do prevelikog "naguravanja" te pucanja i otežane zaštite peteljkovine. Jedino sorta graševina, koja cvate posljednja može ponekad dobro ocvasti čak i pod kapicom za vrijeme hladnijeg ili kišovitog vremena.

Za hladnog vremena pred cvatnju istu je moguće pospješiti primjenom L alpha aminokiselina, od kojih je za oplodnju posebno važna aminokiselina prolin. Tu su i biostimulatori Delfan plus, Drin, Amalgerol, Fitoalgen i drugi. 

Višak azota

Vinogradi pregnojeni azotom vrlo su skloni osipanju. U tom slučaju teško je pomoći u tekućoj godini. Stanje možemo donekle ublažiti na način da pred cvatnju izvršimo folijarnu prihranu s naglašenim fosforom i borom.

Drugo što možemo učiniti je desetak dana pred ovu fazu optrgati dio donjeg lišća i zaperke kako bi što više cvjetića vinove loze izložili optimalnim uvjetima sunca, topline i prozračnosti. Istovremeno treba izvršiti lagano pinciranje vrhova (5-10 cm) mladica loze kako bi energiju privremeno preusmjerili u niže dijelove gdje se nalaze grozdovi.

Problemi u zaštiti od bolesti i štetnika 

Prije dvadesetak godina vodeći problem u zaštiti vinograda pred cvatnju kod manjih hobi vinogradara bio je prskanje neotvorene kapice s kontaktno preventivnim fungicidima protiv plamenjače. Kad je nakon dan - dva, ona počela, poprskana kapica se odvojila i pala na tlo, a glavni organi, plodnica, tučak su ostali nezaštićeni. Rezultat je bio zdravo lišće s grozdovima punim plamenjače. 

Kako je za to vrijeme uvijek bolje ne ulaziti u vinograd i provoditi zaštitu atomizerom, možemo si pomoći da tik pred ovu fenofazu vinograd zaštitimo nekim od sistemičnih fungicida koje loza upija i oni tada dopiru do najvažnijih dijelova i pod kapicom koja se odvoji i odbaci. Čak i tada se često zaboravlja da je upravo u toku cvatnje najveći porast mladica (od 5-10 cm na dan). 

Sve što je novo naraslo, a nije oprskano preventivnim kontaktnim fungicidima nezaštićeno je. Sistemični fungicidi iako su upijeni u tkivo lista, naglim rastom postaju razrijeđeni pa je opet upitna dostatna zaštita od bolesti. Ukoliko je cvatnja razvučena zbog hladnog vremena, a opasnost od plamenjače vrlo visoka, uvijek možemo izvršiti zaštitu u kasnim popodnevnim satima pošto sada znamo da je glavno otvaranje cvjetića i oplodnja u prijepodnevnim satima za vrijeme sunčanog dana. U hladnome danu, ono vrlo je slabo i nije problem ukoliko treba predvečer izvršiti zaštitu protiv ove bolesti. 

U hladnim i kišnim godinama moguća je i pojava sušice cvata. Radi se o bolesti koja napada peteljkovinu grozda. Cvjetovi poprimaju smeđu boju, a mlade zametnute bobice pocrne i ostaju tvrde! Simptomi podsjećaju na simptome rane zaraze plamenjačom, ali kod sušice cvata nema naknadne sporulacije, to jest bijele prevlake. 

Simptomi sušice mogu neupućenima nalikovati i na jaki manjak bora kod kojeg također najmanje bobice ostanu tamno smeđe - tamno plave, dok je peteljkovina u ovom slučaju zelena.

Problemi s manjkom bora 

Bor je mikroelemenat od velike važnosti za vinovu lozu, naročito za transport ugljikohidrata iz lista u plodove, sintezu ugljikohidrata te pravilno odvijanje cvatnje i oplodnje koje se očituje u većoj i bržoj klijavosti polena. Njegov nedostatak u ovoj fenofazi može usporiti klijanje polena koji bez dovoljno energije za hladnijih dana ne stigne izvršiti oplodnju i nastanak sjemenke, a time i bobice. 

Simptomi na listovima su mramoriranje, a na cvatu dio cvjetića se osipa dok pojedine bobice poprimaju smeđasto plavu tamnu boju. Za razliku od plamenjače nema sporulacije. Bor je vrlo ispirljiv elemenat u tlu pa o tome treba voditi brigu prilikom gnojidbe vinograda. 

Ukoliko iz nekog razloga dođe do manjka bora u tlu (kišna godina, pjeskovito tlo..) možemo pomoći folijarnim gnojivima koja sadrže taj element. Da bi folijarna primjena borom dala rezultate, potrebno je istu primijeniti najmanje do 10-14 dana prije početka cvatnje, po mogućnosti za ne prevrućeg dana ili u kasno poslijepodnevnim satima. Potrebno je provjeriti mogućnost miješanja sa fungicidima. Sa Mikalom ga nije dobro miješati.