Pretakanjem vina poboljšavaju se njegov ukupni kvalitet i okus, a pretok može biti otvoren ili zatvoren.
U procesu proizvodnje vina pretakanje je značajna podrumska radnja kojom se vino odvaja od čvrste faze vinskog taloga, kvasaca, vinskog kamena i drugih čvrstih čestica kao što su dijelovi sjemenke, kožice bobice, šepurine, itd.
Pretakanjem vina poboljšavaju se ukupni kvalitet i okus vina, a pretok može biti otvoren ili zatvoren.
Kako pojašnjava stručnjak za vinarstvo i vinogradarstvo Alen Predić, viši stručni suradnik u PSSRS, zatvoreni, uz dodatno sumporisanje, se obavlja ukoliko je grožđe bilo bolesno ili oštećeno ili ima nedovoljnu količinu šećera i kiselina.
"U tom slučaju zatvoren pretok se radi po principu bačva-bačva kako vino ne bi došlo u kontakt sa zrakom", ističe Predić, dodavši kako se u svim drugim primjerima, a nakon završenog vrenja, preporučuje otvoreni pretok po principu bačva-otvorena posuda-bačva.
Otvorenom vrstom pretoka, kako dodaje, vino dolazi u kontakt sa zrakom odnosno kisikom, zbog čega dolazi do vezivanja nekih materija u vinu i do njihovog prevođenja u netopiv oblik. Također, neznatno se gube isparljive materije, ali se zato rješavamo nekih nepoželjnih gasova kao što su SO2, CO2 i drugih.
Koliko puta će se pretakati, zavisi od karaktera i sastava vina, kao i načina tehnologije i dužine vremena čuvanja. Najviše se obavlja u prvoj godini, dva do tri. U drugoj godini do dva pretakanja, a u trećoj jedno.
Prema riječima ovog stručnjaka, da bi vino zadržalo svježinu i čistoću u mirisu i okusu, potrebno je prvi pretok uraditi odmah nakon završetka alkoholne fermentacije.
"Rani prvi pretok se sprovodi 7 do 14 dana nakon završetka alkoholne fermentacije kako bi se uklonile nečistoće u mirisu i okusu kao i kod vina kod kojih nije izvršeno bistrenje šire i kod onih sa nižim ukupnim kiselinama", dodaje.
Normalan prvi pretok se sprovodi 14 do 30 dana nakon završetka fermentacije, a kasni prvi pretok 30 do 90 dana. Predić napominje da vrijeme prvog pretakanja zavisi od načina fermentacije, sadržaja ekstrakta, kiselina i zdravstvenog stanja vina kao i vremenskih uslova. Drugo pretakanje, kako kaže, treba obaviti zbog taloga koji se nalazi u vinu u toku ležanja i njegove izgradnje.
"U toplijim danima taj talog je potencijalni nosilac kvarenja. Drugo pretakanje je potrebno obaviti i onda kad vino poslije prvog, još nije potpuno čisto i kad u pogledu okusa i mirisa nije došlo do punog izražaja", pojašnjava Predić, navodeći kako je to šest do osam sedmica poslije prvog pretakanja, prije nego nastupe topliji dani, tj. najkasnije u aprilu ili maju, a u nekim krajevima i prije.
Međutim, napominje da nije dobro ni prerano početi s drugim pretakanjem, pogotovo ako čišćenje vina ide sporo. U tom slučaju vino je čisto samo u gornjim slojevima, dok je prema dnu još mutno. Iz tog razloga preranim pretakanjem ostaje mutno.
Tagovi
Autorica