Iako će količine grožđa u pojedinim vinogradima na višim područjima biti manje zbog nedostatka padavina, očekuje se odličan kvalitet, što je za vinare i važnije od samog prinosa.
Dok ljetne vrućine stežu Hercegovinu, vinogradari s velikim optimizmom posmatraju svoje zasade. Suša za sada ne predstavlja ozbiljan problem, bolesti gotovo da i nema, a vegetacija je poranila, pa bi ovogodišnja berba mogla početi ranije nego što je uobičajeno. Ipak, kažu, rano je još precizirati.
Iako će količine grožđa u pojedinim vinogradima na višim područjima biti manje zbog nedostatka padavina, očekuje se odličan kvalitet, što je za vinare i važnije od samog prinosa.
Iz proizvodnog ambijenta gdje za navodnjavanje nema opcija, Josip Tolj, vlasnik porodične vinarije "Podrum Tolj" iz sela Blatnica kod Čitluka, čiji se zasadi loze nalaze na pet različitih lokacija, poručuje da grožđe odavno nije bilo u boljem stanju.
"Odlično je stanje, što naš narod kaže - Bože podrži da ostane ovako. Urodi su reducirani, kiše nije bilo odavno, ali to još ne smeta. Nadamo se u idućoj sedmici da će biti", kaže Tolj, svjestan specifičnosti svog kraja.
"Količina nema, jer ako želiš količine tu mora biti voda, a naše podneblje nema ni rijeke ni bušotina, tako da smo osuđeni na ono što ima, pa se odmah pripremimo na to. Što se tiče bolesti, grožđe odavno nije bilo zdravije", dodaje.
Ove godine su češće dodavali hranu preko lista, kako bi sačuvali lisnu masu, "da ne dehidrira, jer onda i boba radi. Trudili smo se u svim prskanjima, prema predviđenom vremenu, tako da je list i sve ostalo zdravo", objašnjava Tolj, navodeći da su svi pokazatelji na strani vrhunske berbe.
"Kiša bi dobro došla, ali ako i ne bude, preživjet ćemo. Od polovine sedmog mjeseca, kada vidimo situaciju, onda radimo zelenu rezidbu, skidamo grožđe ako negdje ima viška, tako da to mora biti sve onako kako treba."
Zadovoljstvo trenutnim stanjem u vinogradima, ne krije ni Zoran Gačić, vlasnik "Baš malog podruma" u Žitomislićima kod Mostara. Godina je, kaže, dobra i problema nema.
"Zadovoljni smo sa grožđem kako je ponijelo, što bi mi rekli", ističe Gačić, objašnjavajući da pozicija u dolini, za razliku od vinograda na brdu, osigurava mogućnost navodnjavanja pa je u tom segmentu malo drugačija priča, što se tiče prinosa, a i kvaliteta.
Ipak, kada je riječ o samoj suštini vrhunskog vina, pravi jasnu razliku između prirodnog balansa i vještačkog navodnjavanja.
"Što se tiče kvaliteta, uvijek je bolje tamo gdje sam Bog da vodu, odmah da znate. Ako je dao 10 ili 1.000 kapi kiše, shodno tome će prinos biti manji ili veći, ali je kvalitet grožđa, odnosno potencijal za buduće vino, višestruko značajniji zato što će biti više šećera u bobici. Odnosno, narodski rečeno grožđe će biti slađe", objašnjava Gačić, dodajući da odsustvo vode nosi i opasnost da uslijed suše neki čokot ne preživi, što je poseban izazov za mlade loze.
No, sušna godina, kako ističe, donijela je i finansijske uštede u samoj proizvodnji. "Pošto nismo imali iznenadnih padavina, pa je bilo i manje prskanja, polijevanja vinograda određenim preparatima, plavim kamenom i krečom. Manje je trebalo ove godine novca nego u godinama kada je bilo češće kišovito", navodi.
Ističe i kako je još rano pričati o berbi, ali su dosadašnje vremenske prilike išle na ruku vinogradarima. "Samo da ne bude grada ili nekih nedaća, da nam viša sila ne obere grožđe", zaključuje Gačić.
Ako se ovakvi vremenski uslovi nastave i izostanu nepogode, okvirno bi prve berbe u Hercegovini mogle početi već krajem avgusta, odnosno dvije do tri sedmice ranije nego što je uobičajeno. Vinogradari se sada, više od svega, nadaju da će vrijeme ostati stabilno i da će ovogodišnji trud biti krunisan kvalitetnim grožđem i još boljim vinom.
Tagovi
Autorica
